U Bosni i Hercegovini nedostaci u obrazovanju i zdravstvu i dalje ugrožavaju budućnost njenih stanovnika

 U Bosni i Hercegovini nedostaci u obrazovanju i zdravstvu i dalje ugrožavaju budućnost njenih stanovnika

Dijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini (BiH), kad odraste ostvariće samo 58 procenata produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije. Taj je procenat niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.

Ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobrostanje koje ljudi steknu tokom svog života, što im omogućava da ostvare svoj potencijal kao produktivni članovi društva.

– Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

– Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend.

Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvalitet učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja. Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da poboljšanje kvaliteta podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u Bosni i Hercegovini. Da bi se to postiglo, bitno je da zemlja kao prioritet stavi razvoj obrazovanja.

Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020.  Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.

Svjetska banka pomaže vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se u periodu nakon pandemije izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije. U Bosni i Hercegovini, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju COVID-19, a  trenutno s vlastima razmatra mogućnosti za poboljšanje učinka zdravstvenog sektora i kvaliteta usluga.

Regionalna postignuća u zdravstvu

Sveukupno, zdravstveni ishodi u regiji Evrope i centralne Azije su relativno dobri prema globalnim standardima. U proteklih 10 godina stope smrtnosti djece su značajno smanjene, pri čemu su Azerbejdžan, Kazahstan i Turska zabilježili najveći pad smrtnosti među djecom. Slično tome, stope zaostajanja djece u rastu su značajno smanjene, naročito u Albaniji, Azerbejdžanu, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj.

Znatno su smanjene i stope smrtnosti odraslih, pri čemu najviše u Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Međutim, stope smrtnosti odraslih i dalje su visoke u nekoliko zemalja.

Regionalni ishodi u obrazovanju

Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Evrope i centralne Azije su podijeljeni, iako je učinak regije dobar po globalnim standardima. Tokom protekle decenije, očekivane godine školovanja su povećane, pri čemu su najveći napredak ostvarili Azerbejdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija – uglavnom zahvaljujući povećanom upisu u srednjoškolsko i predškolsko obrazovanje. Međutim, očekivane godine školovanja su se smanjile u brojnim zemljama, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumuniju i Ukrajinu.

Kvalitet obrazovanja se, u prosjeku, u protekloj deceniji u regiji nije popravio. Bugarska i Ukrajina spadaju u zemlje u kojima je zapaženo smanjenje kvaliteta obrazovanja.  Zemlje koje su ostvarile poboljšanja u kvalitetu obrazovanja uključuju Albaniju, Moldaviju i Crnu Goru.

Globalno, HCI izvještaj navodi i potrebu za boljim prikupljanjem podataka, što bi kreatorima politike u zemljama omogućilo pružanje ciljane podrške onima kojima je najpotrebnija.

Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke sagledava put djeteta od rođenja do 18. godine života u kritičnim aspektima, kao što su preživljavanje (od rođenja do 5. godine); očekivane godine osnovnog i srednjeg obrazovanja prilagođene za kvalitet; zaostajanje djeteta u rastu; i stope preživljavanja odraslih. Na osnovu podataka do marta ove godine, HCI za 2020. daje početno stanje ključnih parametara prije pandemije, što može pomoći za donošenje odluka o politici i investicijama tokom oporavka nakon pandemije.

 

STUDOMAT

STUDOMAT

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.

Možda te i ovo zanima?