Savjeti

Test sa ponuđenim odgovorima: Zašto padaš na pitanjima koja si znao

Iako djeluju jednostavno, testovi višestrukog izbora kriju brojne psihološke zamke zbog kojih studenti gube važne bodove. Saznajte kako izbjeći tipične greške i uspješno savladati svaki ispit zaokruživanja.

Test sa ponuđenim odgovorima: Zašto padaš na pitanjima koja si znao
Ilustracija: STUDOMAT

Sigurno vam se barem jednom desilo da nakon ispita izađete iz sale uvjereni u odličan rezultat, a zatim shvatite da ste pali ili dobili znatno nižu ocjenu nego što ste očekivali. Još gori osjećaj nastane na uvidu u radove kada shvatite da su netačni odgovori zapravo bili na pitanjima čiju materiju odlično poznajete. Testovi višestrukog izbora, popularno zvani testovi na zaokruživanje, često stvaraju lažan osjećaj sigurnosti jer se tačan odgovor već nalazi na papiru. Ipak, upravo ta činjenica predstavlja poligon za najčešće kognitivne i metodičke greške.

Iluzija prepoznavanja umjesto stvarnog prisjećanja

Glavni razlog zašto studenti griješe na gradivu koje su naučili leži u razlici između prepoznavanja i aktivnog prisjećanja. Kada tokom učenja samo prelazite pogledom preko skripte, mozak bilježi poznate termine. Na ispitu, kada vidite ponuđeni odgovor koji sadrži poznatu frazu, automatski ga birate, iako je kontekst možda potpuno pogrešan.

Profesori često formulišu distraktore, odnosno netačne opcije, tako da zvuče izuzetno stručno i uvjerljivo. Ukoliko niste sigurni u definiciju, vaš mozak će posegnuti za odgovorom koji mu djeluje najpoznatije, a to je vrlo često upravo zamka. Zbog toga je pasivno iščitavanje literature najgori način pripreme za ovakav format provjere znanja.

Brzopleto čitanje i zanemarivanje ključnih riječi

Stres i želja da se ispit što prije završi dovode do površnog čitanja pitanja. Mozak u žurbi preskače riječi koje zapravo mijenjaju čitav smisao zadatka. Među najopasnijim riječima nalaze se negativni oblici i apsolutne tvrdnje.

  • Negacije poput riječi nije, osim ili netačno često ostanu neprimijećene ukoliko nisu boldirane. Student uoči prvu tvrdnju koja je tačna, zaokruži je i nastavi dalje, zaboravljajući da se tražila netačna opcija.
  • Apsolutni termini poput uvijek, nikada, isključivo ili bezuslovno često ukazuju na pogrešne odgovore, jer su naučne činjenice rijetko kada lišene izuzetaka.
  • Riječi poput uglavnom, često, vjerovatno ili u većini slučajeva znatno češće prate tačne tvrdnje.

Kao kratak primjer zamke može poslužiti pitanje: Koji od navedenih faktora ne utiče na inflaciju? Student koji žuri pročitaće utiče na inflaciju, odmah prepoznati prvi logičan ekonomski faktor pod slovom A, zaokružiti ga i izgubiti bod.

Psihološka zamka mijenjanja prvog odgovora

Mnogi studenti imaju naviku da se na kraju ispita vrate i prepravljaju svoje odgovore. Istraživanja u kognitivnoj psihologiji pokazuju da je prva intuicija često vođena podsvjesnim prepoznavanjem tačne informacije, posebno ako ste materiju učili temeljito. Kada u stanju umora i panike počnete preispitivati ranije odluke, skloniji ste pretjeranom analiziranju.

Pravilo glasi da odgovor mijenjate isključivo onda kada ste potpuno sigurni da ste u prvom pokušaju pogrešno pročitali pitanje ili ako ste se sjetili konkretne činjenice koja nedvosmisleno pobija prethodni izbor. Ako se vaše dvoumljenje zasniva samo na osjećaju nesigurnosti, ostavite prvi izbor.

Sistematska strategija rada sa vremenom kroz tri kruga

Upravljanje vremenom tokom ispita višestrukog izbora zahtijeva vojničku disciplinu. Najefikasniji pristup jeste tehnika tri kruga, koja omogućava maksimalnu koncentraciju i smanjuje stres.

Prvi krug: Osvajanje sigurnih bodova

U ovom krugu prolazite kroz cijeli test i odgovarate isključivo na pitanja u čiji ste odgovor sto posto sigurni. Ako vam za neko pitanje treba više od trideset sekundi razmišljanja, odmah stavite oznaku pored njega i pređite na sljedeće. Na ovaj način gradite samopouzdanje, rješavate se treme i obezbjeđujete osnovne prolazne bodove bez gubljenja dragocjenih minuta na teške zadatke.

Drugi krug: Eliminacija distraktora

Sada se vraćate na označena pitanja gdje znate dio gradiva, ali niste sigurni između više opcija. Nemojte odmah tražiti tačan odgovor, već radite obrnutim procesom eliminacije. Precrtajte one odgovore za koje pouzdano znate da su netačni. Čak i ako vam ostanu dvije opcije, vaša šansa za pogodak skače sa dvadeset pet na pedeset posto. Zapišite kratke bilješke pored ponuđenih odgovora kako biste lakše donijeli logičnu odluku.

Treći krug: Teški zadaci i finalna kontrola

Posljednji minuti rezervisani su za najsloženija pitanja i provjeru. Ako na testu nema negativnih bodova, nikada ne ostavljajte prazna polja. Na kraju provjerite samo tehničke detalje, odnosno da li ste odgovorili na sva pitanja i da li ste pravilno popunili obrazac za optičko čitanje ukoliko se koristi na vašem fakultetu.

Usvajanjem ovih jednostavnih navika, pažljivim čitanjem svakog retka i kontrolom impulsivnih odluka, vaši stvarni nivoi znanja konačno će biti pravedno nagrađeni ocjenama koje zaslužujete.

Dodaj STUDOMAT među omiljene izvore na Googlu
Komentari (0), ostavi i ti komentar

Nastavi čitati u rubrici Savjeti