Sveučilište u Mostaru u problemima: Studenti, osnivači i politika se brane šutnjom
Danima se čekaju odgovori osnivača Sveučilišta u Mostaru povodom javno iznesenih tvrdnji da je finansiranje Sveučilišta neodrživo.
Iako su s mostarskog Sveučilišta upućena ozbiljna upozorenja o problemima s finansiranjem u kojem je čak i iz Uprave Sveučilišta poručeno kako se ”radi o dugoročno neodrživom finansijskom modulu” još uvijek niko nije ozbiljno reagirao.
Osim Općine Čitluk, niko od osnivača Sveučilišta nije odgovorio na upite, piše Bljesak.
Po Statutu Sveučilišta, osnivači su Općinsko vijeće Čapljine, Čitluka, Kreševa, Ravnog i Stoca te Skupštine HNK, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona. Hercegovačke su općine zatražile prijenos suosnivačkih prava na HNK još 2014. godine i od tada Sveučilište ”lebdi” u međuprostoru. A u međuprostoru očito nema dovoljno novca ili se možda ne troši kako bi trebalo.
Osnivač nije kontaktiran o problemima
Iz Općine Čitluk je rečeno kako su suosnivač Sveučilišta, ali naglašavaju kako su općine iz HNK-a, kao i Općina Kreševo iz SBK 2014. godine ”pokušali sporazumom i aktima Općinskog vijeća prebaciti svoje osnivačke udjele na HNK i SBK čime bi pet kantona bili suosnivači Sveučilišta.
Iz Općine Čitluk kažu to nije do kraja realizirano.
– Općina Čitluk u svom budžetu nema stavku za sufinansiranje Sveučilišta, mada Sveučilište na adresu Općinskog vijeća Čitluk dostavlja izvještaj o svom radu, naveli su iz općine.
Iz Vlade HNK potvrđeno je kako je Skupština HNK usvojila Odluku kojom je na Vladu HNK prenijela vršenje suosnivačkih prava nad Sveučilištem u Mostaru u skladu sa članom 140. Zakona o visokom obrazovanju u HNK.
Odnosi ostaju na snazi
– Predmetna odluka ostaje na snazi do donošenja propisa o preuzimanju pripadajućih suosnivačkih prava nad Sveučilištem, u skladu sa spomenutom članom 140. Zakona o visokom obrazovanju u HNK-u, navode iz Vlade HNK-a.
Član 140 govori o preuzimanju osnivačkih prava te kaže kako će se ”preuzimanje pripadajućih osnivačkih i suosnivačkih prava nad Univerzitetom Džemal Bijedić u Mostaru i Sveučilištem u Mostaru od strane Kantona regulisati posebnim propisom”.
– Zatečeni odnosi te međusobna prava i obaveze postojećih osnivača i suosnivača visokoškolskih ustanova ostaju na snazi do donošenja propisa o preuzimanju pripadajućih osnivačkih prava od strane Kantona, navodi se u spomenutom Zakonu.
Vlada HNK -a pojasnila je i financiranje Sveučilišta.
– Vezano za finansiranje, spomenuta odluka Skupštine iz septembra 2013. propisuje sljedeće: Do donošenja propisa iz člana 140. Zakona o visokomu obrazovanju u HNK-u, kanton će finansirati rad Sveučilišta u Mostaru u skladu sa članom 130. stavom 1. Zakona o visokomu obrazovanju u HNK-u, navela je Vlada HNK-a.
Upozorenja revizora
Član 130 kaže kako će ”Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Kanton će nastaviti sufinancirati rad Univerziteta Džemal Bijedić i Sveučilišta u Mostaru”.
U izvještaju o financijskoj reviziji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a za 2020. godinu navodi se kako ”kanton nije propisom regulirao osnivačka prava nad Univerzitetom i Sveučilištem, niti je definisan način finansiranja i međusobna prava i obaveze” što je definisano Zakonom.
U revizorskim preporukama još iz 2017. godine navodi kako je ”uključivanje suosnivača u daljnje finansiranje Sveučilišta u Mostaru potrebno kako bi se omogućilo funkcionisanje i ispunjenje zadaća”.
Zanimljivo je da je te godine održana panel-rasprava o temi ”Iskustva i pogledi na integraciju Sveučilišta” s koje je poručeno da je ”model na kojemu trenutno radi Sveučilište potrošen i zastario”, da su ”nužne promjene” te da ”ukoliko ne dođe do promjena posljedice su velike: zaostajanje, ne ispunjavanje temeljne obrazovne misije i čak urušavanje Sveučilišta”.
(Ne)dostupne informacije o novcu
Kad su u pitanju financije, Sveučilište u Mostaru je, kako je objavljeno ”u prethodnom godišnjem razdoblju primilo, odnosno ostvarilo prihode od svojih osnivača u ukupnom iznosu od 7.553.000 KM” te da je ”udio sredstava od osnivača u ukupno ostvarenim prihodima Sveučilišta u Mostaru oko 22%, te da se preostali iznos ostvaruje iz drugih izvora, prvenstveno školarina”.
U budžetu HNK-a za 2023. godinu tako je tekućim grantom za mostarsko Sveučilište izdvojeno 6.756.000 KM. Istovremeno, ove je godine iz budžeta HNK-a za Sveučilište izdvojeno 520.000 KM. Ove je godine i Vlada Republike Hrvatske odobrila Sveučilištu u Mostaru 550.000 eura. To nije dovoljno jer je rektor Sveučilišta, Zoran Tomić, u pismu Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije koje je održalo štrajk upozorenja, napisao kako je Sveučilište u Mostaru uplatilo fakultetima i akademiji Sveučilišta ”veći novčani iznos, nego što je Sveučilište u Mostaru primilo od svojih osnivača” te da je ”razlika je ‘pokrivana’ iz kreditnih sredstava od financijskih institucija”.
Na to je rektor Tomić dobio odgovor u kojem Upravi Sveučilišta poručuje da ako imaju ”sredstava na putovanja po svijetu trebali bi imati i za daleko jeftinija putovanja do sjedišta osnivača”. Navode kako nemaju ”uvid koji su sve izvori finansiranja Sveučilišta i kako se razdjeljuju po jedinicama”.
Studenti koji plaćaju ovu nebrigu, i iako su Studentskom skupu upućeni upiti o štrajku i teretu plaćanja školarina koje podnose, još uvijek šute jednako kao što šute i osnivači i politika.
STUDOMAT.BA