Studenti više zainteresovani za privatne fakultete

Opada broj studenata na javnim univerzitetima, dok privatni univerziteti bilježe porast upisanih.


Foto: Envato
Foto: STUDOMAT / Envato

Kretanje broja studenata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu uglavnom prati trend kretanja učenika u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju uz pozitivne ili negativne fluktuacije od najviše 5% koje čine studenti iz drugih kantona ili država.

Stoji to u službenim podacima o kojima će u sklopu strategije za mlade raspravljati zastupnici Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona na sljedećoj sjednici. Kako je navedeno, nositelji visokog obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su Univerzitet ”Džemal Bijedić” i Sveučilište u Mostaru, a osim ova dva javna univerziteta, na području kantona djeluje pet privatnih univerziteta odnosno visokih škola i to: Sveučilište “Hercegovina”, Univerzitet modernih znanosti „CKM“ Mostar, Visoka škola „Logos centar” Mostar, Visoka škola za turizam i menadžment Konjic i Visoka škola primijenjene ekonomije Fircon Mostar.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Prema dostupnim podacima, a koji su u zastupničkim materijalima, na javne visokoškolske ustanove u akademskoj 2021/2022. godini upisano 2.562 studenata manje u odnosu na akademsku 2017/2018. godinu.

Istovremeno je blago povećan broj upisanih studenata na privatnim visokoškolskim ustanovama. Podaci pokazuju i pad upisanih u osnovne i srednje škole. Naime, ukupan broj srednjoškolaca u školskoj 2022/2023. godini iznosi 6829. Broj učenika upisanih u srednje škole u školskoj 2022/2023 godini je za 292 učenika manje u odnosu na šk. 2021/2022 godinu, piše Bljesak.info.

U Strategiji za mlade se navodi kako se mora intenzivirati usklađivanje odgojno-obrazovnog sistema s tržištem rada, interdisciplinarnim pristupom, u suradnji s gospodarskim komorama/poslodavcima, kroz nastavak pružanja potpore u opremanju kabineta praktične nastave i obuke/edukacije nastavnog osoblja koje izvode nastavu iz strukovnih skupina predmeta. Naime, samo 4.32 % anketiranih se slaže da je obrazovanje usklađeno s tržištem rada, uglavnom se slaže 15.99% ispitanih, 36.40% je neodlučno, dok se 23.61% anketiranih mladih uglavnom ne slaže odnosno uopće se ne slaže 19.66% anketiranih.