Studenti iz BiH osmislili pametni plastenik: Pomogao bi poljoprivrednicima da budu konkurentniji na tržištu

Grupa studenata iz BiH osmislili su pametni plastenik - "Plastehnik", s ciljem da pomognu u automatizaciji uzgoja poljoprivrednih dobara.


dddddd
Foto: faktor.ba

Grupa studenata iz BiH (od 22 do 24 godine) – Faruk Šehić, Eldar Kepić, Zerin Redžepović, Osman Azabagić osmislili su pametni plastenik – “Plastehnik”, s ciljem da pomognu u automatizaciji uzgoja poljoprivrednih dobara, ali i da značajno smanje potrebu za radnom snagom u ovom sektoru.

Njihov startup projekat pobijedio je na Innovation Nation programu za 2022, najprestižnijem i najsveobuhvatnijem poduzetničkom programu u Bosni i Hercegovini, koji je prije sedam godina osmislila Fondacija budućnosti u BiH. Za realizaciju projekta dobili su 9.000 KM.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

– Hrana postaje sve skuplja, a zdrava hrana ima tendenciju najvećeg povećanja troškova. Naš cilj je da zdrava, organska roba lokalnog porijekla bude bogatija, pristupačnija i jeftinija nego što je sada, a da pritom ne naškode rezultatu našeg poljoprivrednog sektora, kazao je za Faktor Faruk Šehić, vođa projekta “Plastehnik”.

Naziv projekta, pojašnjava, zapravo je igra riječi jer, u standardne plastenike, utkali su tehnologiju, pa je unaprijeđen njihovim idejama postao “Plastehnik”.

Naš “Plastehnik” bi povećao urod, smanjio bi potrošnju vode, upravljao uvjetima vlažnosti zemlje, vlažnosti zraka, temperature unutar plastenika, a smanjio bi vremensko opterećenje radnika. Veliki broj današnjih poljoprivrednika otprilike do šest i po sati potroše u plastenicima srednje veličine na sve aktivnosti. Mi vjerujemo da bismo mogli skratiti to na nekih sat i po, do dva sata sedmično, zbog automatizacije, samih podešavanja uvjeta u cijelom sistemu, pojašnjava Šehić.

11111
Foto: faktor.ba

Ističe da 50 posto bolesti usjeva bude rezultat nepravovremenog otvaranja plastenika, te da su oni to regulirali otvorima na bočnim stranama.

To bi se regulisalo stalnim otvaranjem-zatvaranjem sa bočnih strana vrata i ventila. Naši poljoprivrednici imaju urod oko 15 kilograma po kvadratu dok sa pametnim upravljanjem u Holandiji se može čak ostvariti do 121 kilograma po kvadratnom metru. Želimo da podignemo proizvodnju naših poljoprivrednika kako bi oni bili konkurentniji na tržištu, dodaje Šehić.

Slični produkti njihovom “Plastehniku” postoje u svijetu, zapravo u Aziji se najviše razvijaju, prenosi faktor.ba.

Shvatili smo da to kod nas nedostaje. Trenutno smo još u diskusiji sa određenim firmama koje se bave proizvodnjom određenih komponenti koje nama trebaju. Cijenu “Plastehnika” nismo još formirali, ali imamo viziju da bi se taj sistem u godini mogao otplatiti jednom, pa čak i dva puta. Komunicirali smo sa dosta poljoprivrednika koji su nam rekli da bi im puno pomogao sistem koji smo osmislili, a poželjeli smo i sami da proizvodimo zdravu hranu, što bi bilo teško uskladiti sa poslovima koje svi obavljamo u urbanim sredinama. Uz ovaj sistem, mogli bismo to iskombinovati, odnosno urbano i ruralno. Naša očekivanja su velika, zaključio je Šehić.