Šta se dešava vašem umu i tijelu kada ste pod stresom?

Svi mi smo, s vremena na vrijeme, pod stresom. Stres je normalan i sastavni je dio našeg emotivnog života, a može poticati iz raznih izvora: tijela, okoline, misli, pogleda na svijet i, naravno, ispita.

Šta je stres i kako nastaje?

Kada osjećamo da smo pod pritiskom, nervni sistem šalje signale tijelu da “oslobodi” hormone stresa uključujući adrenalin i kortizol. Ovi hormoni uzrokuju psihološke promjene kako bi nam pomogli da se nosimo sa opasnostima i prijetnjama koje pristižu iz naše okoline. Zapravo, to je reakcija koja je duboko usađena u našim genima – od vremena kada se čovjek susretao sa raznim opasnostima iz okoline, poput nevremena, divljih životinja, ljudi – a zove se “fight-or-flight” (borba ili bijeg) reakcija.

Stres, zapravo, može biti pozitivan jer nam pomaže da ostanemo oprezni, motivisani i fokusirani na određenu situaciju ili zadatak. Obično, kada stresna situacija prođe, tijelo se ponovo balansira i počinjemo se osjećati smireno. Međutim, kada se učestalo stresiramo ili nas negativna osjećanja preplave, nastaje ozbiljniji problem. Kontinuirano aktiviranje nervnog sistema – reakcije “fight-or-flight” – uzrokuje trošenje energije tijela.

Kako stres utiče na naše tijelo?

Kada smo stresirani, naš respiratorni sistem je momentalno pogođen. Dišemo otežano i ubrzano kako bismo stvorili krv bogatu kisikom. Iako ovo većini ne predstavlja problem, ljudi koji boluju od astme mogu imati ozbiljnije posljedice. Stres može uzrokovati brzo i plitko disanje koje može dovesti do hiperventilacije (posebno kod osoba koje često osjećaju anksioznost ili imaju napade panike).

Stres pogađa i naš imunološki sistem. Kortizol potiskuje imunološki sistem, a mi postajemo osjetljiviji na infekcije i hronične upale. Kraće rečeno, naša sposobnost da se borimo protiv bolesti je umanjena.

Pogođen je i mišićno-koštani sistem. Mišići postaju napeti – kao prirodni način zaštite tijela od ozljeda i boli. Ponavlja li se ovo često, može uzrokovati bolove, napetost, glavobolju i migrenu.

Kardiovaskularni sistem je također pogođen. Kada je stres akutan (u trenutku), otkucaji srca i krvni pritisak se povećavaju, ali se ubrzo vraćaju u normalu. Ako stres, pak, postane hroničan (učestao), može uzrokovati oštećenje krvnih žila i arterija i dovesti do hipertenzije, srčanog i moždanog udara.

Kako stres utiče na naš um?

Stres ima značajne učinke na naše emotivno blagostanje. Normalno je osjetiti različita raspoloženja u svakodnevnici, ali kada smo duže pod stresom osjećamo se umornije, imamo nagle promjene raspoloženja, te smo razdražljiviji. Stres uzrokuje i poteškoće u spavanju (teže zaspimo ili ne možemo održati san, često se budimo, ustajemo se umorni). Također, stres uzrokuje lošiju moć koncentracije, pažnje, učenja i memorisanja – što je posebno važno tokom ispitnog roka. Istraživanja su pokazala da je stres usko vezan za hronične zdravstvene probleme, depresiju i čak pretilost.

Indirektno, stres na nas utiče kao sklonost ka lošim navikama kao što su pušenje, konzumiranje alkohola ili čak narkotika.

Zbog toga je vrlo važno naučiti kontrolisati stres, prije nego on počne kontrolisati vas!

Kako smanjiti stres?

1. Organizujte svoje vrijeme i obaveze pametno.
2. Vježbajte i hranite se zdravo.
3. Dajte si oduška: pogledajte omiljenu seriju, pročitajte knjigu i imajte hobi.
4. Pozitivno razmišljajte i ne shvatajte sve previše ozbiljno.
5. Okružite se pozitivnim ljudima.
6. Probajte i neke alternativne metode poput joge i meditacije.
7. Ako koristite lijekove za ublažavanje stresa, neka to obavezno budu biljni preparati koji ublažavaju stres efikasno, ali ne izazivaju ovisnost.

Muče te ispitna groznica i stres? Alora vam može pomoći da uklonite napetost, date svoj maksimum i postignete najbolje rezultate na ispitima! Posjeti www.alora.ba.

(STUDOMAT.ba)