Studentski domovi predstavljaju jedinstveno okruženje puno dinamike, druženja i zajedničkog učenja. Ipak, dijeljenje životnog prostora sa stotinama drugih studenata tokom zimskih mjeseci nosi i određene zdravstvene izazove. Sezona gripe i prehlada u takvim uslovima može se proširiti nevjerovatnom brzinom, jer se svakodnevno koriste iste čitaonice, hodnici, kuhinje i kupatila. Kada se razboli cimer ili neko iz susjedne sobe, prirodno je zapitati se kako sačuvati vlastiti imunitet i ostati zdrav tokom napornih ispitnih rokova.
Pravilno i redovno provjetravanje zajedničkih prostorija
Koncentracija virusa i bakterija u zatvorenom prostoru drastično raste ukoliko zrak ne cirkuliše redovno. Iako je vani hladno, držanje prozora stalno zatvorenim stvara idealne uslove za prenošenje kapljičnih infekcija. Opšte javnozdravstvene preporuke nalažu provjetravanje prostorija nekoliko puta dnevno. Najefikasniji način jeste takozvano unakrsno provjetravanje, odnosno otvaranje prozora širom na pet do deset minuta. Na taj način zrak u sobi se potpuno zamijeni svježim, dok se zidovi i namještaj ne stignu ohladiti, pa soba ubrzo ponovo postaje topla.
Ukoliko dijelite sobu sa cimerom, dogovorite se o redovnim terminima za otvaranje prozora, naročito ujutro nakon buđenja i navečer prije spavanja. Ako vaš dom ima zajedničke kuhinje ili prostorije za učenje, potrudite se da i tamo zrak bude redovno osvježen, jer boravak u zagušljivoj čitaonici znatno povećava vjerovatnoću udisanja infektivnih čestica.
Higijena ruku i površina koje često dodirujemo
Virusi gripe ne prenose se samo zrakom nego i dodirom kontaminiranih površina. Kvake na vratima, prekidači za svjetlo, slavine u toaletima i radne površine u studentskim kuhinjama mjesta su sa najvećom frekvencijom kontakta. Temeljito pranje ruku toplom vodom i sapunom u trajanju od najmanje dvadeset sekundi osnovna je i najvažnija preventivna mjera.
Ruke treba prati odmah po povratku sa fakulteta, prije i poslije jela, te nakon svakog boravka u zajedničkim prostorijama. Kada sapun i voda nisu dostupni, korisno je imati pri ruci malo dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola. Također, nastojte steći naviku da što manje dodirujete lice, usta, nos i oči neopranim rukama. Redovno prebrišite svoj radni sto, tastaturu laptopa i ekran pametnog telefona, jer su to predmeti koje neprestano koristite tokom dana.
Kvalitetan san kao temelj otpornosti organizma
Priprema ispita i gust raspored predavanja često dovode do hroničnog nedostatka sna kod studenata. Međutim, medicinska istraživanja jasno ukazuju na to da se tokom spavanja imunološki sistem obnavlja i proizvodi proteine važne za borbu protiv infekcija. Kada organizam ne dobija dovoljno odmora, njegova sposobnost odbrane od virusa značajno opada.
Pokušajte održavati stabilan ritam spavanja, ciljajući na sedam do osam sati noćnog odmora. U uslovima studentskog doma buka može predstavljati problem, pa upotreba čepića za uši i maske za spavanje može pomoći u stvaranju mirnijeg okruženja. Odlazak na spavanje u približno isto vrijeme pomaže tijelu da uspostavi pravilan biološki sat, čime se jača cjelokupno zdravlje.
Adekvatna hidratacija i uravnotežena ishrana
Sluznica respiratornih puteva predstavlja prvu liniju odbrane od virusa. Kada je zrak u prostorijama suh zbog grijanja, a unos tečnosti nedovoljan, sluznica se isušuje i postaje znatno podložnija prodoru mikroorganizama. Redovan unos vode, toplih biljnih čajeva i bistrih supa pomaže u održavanju optimalne vlažnosti sluznice.
Studentska ishrana ponekad pati zbog nedostatka vremena, ali unos svježeg voća bogatog vitaminom C, povrća i proteina ne mora biti komplikovan. Jabuke, mandarine, narandže i kiseli kupus lako su dostupni i ne zahtijevaju posebnu pripremu. Izbjegavajte prekomjernu konzumaciju energetskih napitaka i kafe, jer oni mogu doprinijeti dehidraciji organizma i narušiti kvalitet sna.
Kada je vrijeme za posjetu ljekaru
Čak i uz primjenu svih preventivnih mjera, pojava simptoma prehlade ili gripe ponekad je neizbježna. Većina blažih respiratornih infekcija prolazi uz mirovanje, unos tečnosti i preparate za snižavanje temperature. Ipak, važno je znati prepoznati znakove koji zahtijevaju odlazak u studentsku polikliniku ili dom zdravlja.
Ukoliko visoka tjelesna temperatura traje duže od tri dana i ne reaguje na uobičajene lijekove, ako osjetite otežano disanje, jak bol u prsima, izrazitu malaksalost ili uporan kašalj koji se pogoršava, nemojte odlagati pregled kod ljekara. Pravovremeno javljanje medicinskom osoblju omogućava tačnu dijagnozu i sprječava eventualne komplikacije poput upale pluća. Ako se razbolite, ostanite u krevetu koliko god je moguće kako biste omogućili tijelu da se oporavi i spriječili prenošenje infekcije na svoje cimere i kolege.
