Savjeti za studente: Kako da zapamtite 90% svega što učite?

Bilo da učite strani jezik, da svirate neki instrument ili da se bavite nekom vještinom, svima bi nam dobro došla sposobnost brzog učenja. Ali problem je taj što nikada nemamo dovoljno vremena, piše najstudent.com.

Zamislite kofu sa vodom!

Recimo da želite da napunite kofu vodom. Većina kofa ne bi trebalo da ima ikakvih problema da zadrži tečnost, naravno sve dok voda ne počne da se preliva.

Ali u realnosti, ljudski mozak ne funkcioniše baš tako. Šta više, većina informacija koju naučimo vremenom “iscuri”. Umjesto da našu memoriju posmatramo kao kofu koja zadržava svu vodu, trebalo bi da se ponašamo u skladu s tim kakvo je naše pamćenje zaista: poput cjediljke koja curi na sve strane.

Možda će vam se ova analogija činiti negativno, ali to je sasvim normalno. Sem ukoliko niste rođeni sa fotografskim pamćenjem, nije predviđeno da naš mozak pamti baš svaku sitnicu, činjenicu, informaciju ili iskustvo tokom života.

Kako da zapamtim 90% svega što sam naučio/la?

Nastanak Piramide učenja tokom šezdesetih godina 20. vijeka prvenstveno se pripisuje NTL institutu u Bethel-u, u državi Mejn. Ova piramida prikazuje kako ljudi uče i količinu informacija koju pri tome pamtimo.

Kako su istraživanja pokazala, ljudi pamte:

• 5% onoga što nauče kada uče na predavanju
• 10% onoga što nauče čitajući
• 20% onoga što nauče uz pomoć audio-vizuelnih materijala (npr. aplikacije, video)
• 30% onoga što nauče kada gledaju praktičan primjer, odnosno kada im se pokaže nešto
• 50% onoga što nauče kada su uključeni u grupnu raspravu
• 75% onoga što nauče kada vježbaju praktično ono što su naučili
• 90% onoga što su naučili kada naučeno odmah primijene u praksi (ili kada pokušaju da nekoga drugog nauče)

Kako većina nas uči?

Knjige, skripte, predavanja, video snimci – neinteraktivne metode učenja koje kao rezultat imaju činjenicu da 80-95% naučenog samo uđe na jedno uho i izađe na drugo.

Poenta je da ne bi trebalo da se koncentrišemo na to da naučimo više informacija kroz ove pasivne metode, već da uložimo vrijeme i energiju na metode učenja koje nas uključuju u proces budući da su one pokazale da daju znatno bolje rezultate za kraće vrijeme.

To znači:

Ukoliko želite da naučite strani jezik, potrudite se da što više razgovarate sa profesorom ili sa nekim izvornim govornikom kako biste dobili istovremenu povratnu informaciju (umjesto da učite uz aplikacije i video).

Ako želite da budete u formi, angažujte trenera koji će vas na pravi način uključiti u trening (umjesto da gledate različita uputstva na YouTube-u).
Ako želite da naučite da svirate instrument, upišite školu ili angažujte privatnog profesora.

Na kraju, sve se svodi na ovo…

Vrijeme ili novac?

Koliko puta ste čuli nekoga sa izgovorom:

 – Nemam vremena da uradim to i to…

Svi mi to radimo, bez sumnje. Svi se žalimo na nedostatak vremena da uradimo određene stvari u životu i to nam je postao omiljeni izgovor.

Ali bez obzira na to ko ste, gdje se nalazite na svijetu, ili koliko težite da budete efikasni, postoje samo 24 sata u jednom danu. Svaki minut je poseban po sebi, i jednom kada prođe ne može se povratiti, isto kao što je slučaj i sa novcem.

Znači ako imamo 24 sata u jednom danu, kako onda možemo da objasnimo sve one uspješne priče mladih milionera koji su počeli ni iz čega, ili studenta baš poput vas koji je uz sve obaveze uspio da nauči strani jezik za samo 3.5 mjeseca? Oni su naučili kako da povećaju svoju efikasnost.

Recimo da je osoba A provela sat vremena učeći jezik i zapamtila 90% onoga što je naučila.Osoba B je provela 9 sati učeći i zapamtila pri tome samo 10% onoga što je naučila. Jednostavnom računicom dolazimo do zaključka da je osoba B provela 9 puta više vremena učeći od osobe A, pri čemu je zapamtila istu količinu informacija (A: 1 * 0.9 = B: 9 * 0.1).

Dok se o preciznosti ove računice može diskutovati, mislimo da je lekcija jasna. Kako biste imali više vremena, nije ideja da ostvarujete male ciljeve (gledate YouTube tutorijale od 5 minuta umjesto onih od 15), već da ostvarite velike ciljeve tako što ćete od samog početka izabrati pravi metod.

Suština je da iskoristimo najbolje što možemo ovo ograničeno vrijeme koje nam je dato tako što ćemo se fokusirati na rješenja koja daju najbolje rezultate, i time što ćemo reći NE svemu ostalom.

Umijeće da steknemo znanje u vrijeme kada imamo beskonačan pristup informacijama, ali i bezbrojna ometanja je moćna vkeština u postizanju svakog cilja.

Time što ćemo naučiti kako da zapamtimo više informacija svakog dana, provodićemo manje vremena ponavljajući i iznova učeći već naučeno, pri čemu ćemo moći da se skoncentrišemo na sticanje novog znanja.

Svima nam ponestaje vremena i nikada više nećete biti mladi kao što ste u ovom trenutku. Pitanje je: kako ćete provesti to vrijeme?