Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

FOBO često dovodi do frustracija i kajanja, kažu autori studije, i to pokazuje da to nije uvijek samo rezultat odluke same. Naime, ponekad proces donošenja odluka također sam po sebi može uticati na naše zdravlje i dobrobit, prenosi zdravstveni portal Hipokrat.

U nizu eksperimenata, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin, Univerziteta Waterloo, psiholozi su ispitivali različite vrste “maksmiziranih osoba”, a to su ljudi koji donose odluke nakon opširnih pretraživanja kako bi pronašli apsolutno najbolji mogući izbor. To bi moglo značiti da pročitaju cijeli jelovnik tri puta prije nego što naruče jelo ili koji godinu dana biraju mjesto za odmor.

Jedna vrsta maksimiziranja je, na primjer, “fokusiranje na dobitak.” Ti ljudi imaju tendenciju da se njihovo donošenje odluka temelji uglavnom na onome što će im dati najveći dobitak, bilo financijski, društveni ili neki drugi. U svojim eksperimentima, istraživači su otkrili da ti ljudi imaju tendenciju da misle prilično brzo, a bili su uglavnom zadovoljni svojim izborima i iskusili vrlo malo žaljenja zbog odluka.

Drugi tip maksimiziranja je poznat kao “fokusiranje na procjenu”, a to znači da te osobe provode dosta vremena u vaganju svih svojih mogućnosti i uzimaju u obzir više različitih faktora, kao što je šta su drugi učinili u toj situaciji ili kako će njihov izbor izgledati njihovim prijateljima. Problem je, kažu istraživači, što oni ne mogu zaustaviti procesiranje svih svojih mogućnosti, čak i onih koje su odbacili.

– Opće razmišljanje ovoga tipa osobe je nešto poput: Ja ne želim učiniti ništa dok ne shvatim da je to prava stvar koju trebam uraditi. ako to može biti korisno ponekad, to također može dovesti ljude to toga da se zaključaju u stanje u kojem vrednuju i preispituju sve i ne odlučuju o bilo čemu bez detaljnog promišljanja, kaže glavni autor istraživanja dr. Jeff Hughes, profesor socijalne psihologije.

I tada se javlja FOBO…

– Dobijete situaciju kada odlučivanju nema kraja, čak i kada se odbace neke opcije i dalje se razmišlja o njima. Ono što dovodi do nezadovoljstva i žaljenja je kada osoba sagleda sve opcije i  odluči da neke nisu dobar izbor i eliminiraju ih, ali onda kasnije završe opet razmišljajući o tim opcijama i uzimaju ih u obzir, kaže dr. Hughes.

Ne samo da ovakvo ponašanje može sprječavati ljude da uživaju u opcijama koje su izabrali, već su prethodna istraživanja pokazala i to da je ova vrsta odlučivanja povezana s razvojem depresije i odugovlačenjem.

– Ako imate tendenciju da se osjećate frustrirano ili žalosno zbog odluka koje donosite na redovnoj osnovi, to može dovesti do prilično negativnih posljedica, kao što je nezadovoljstvo životom, kaže dr. Hughes.

Pa kako možete izbjeći FOBO? Istraživanje je do sada bilo usmjereno samo na identificiranje problema, a ne na pronalazak stvarnog rješenja. Ali dr. Hughes ima nekoliko prijedloga.

– Općenito govoreći, mislim da naše istraživanje sugerira da može biti korisno za ljude da se podsjete da „otpuste“ loše opcije, kaže. Da, trebali biste uvijek uzeti u obzir sve svoje izbore, posebno za velike i važne odluke. Ali bi trebali isto tako “pokušati vjerovati instinktu da kada sagledate opcije znate koje su loš i koje dobar izbor za vas”, dodaje.

Za manje važne odluke, kaže, pokušajte se osloniti na standard “dovoljno dobar”. Razmislite o minimalnoj kvaliteti s kojom biste bili zadovoljni i tražite nešto što je iznad toga. Izaberite jedan izbor  i zatim prestanite tražiti.

– To je način da se pojednostavi donošenje odluka i počnete razmišljati o stvarima koje su važnije za vas, kaže.

Ako to ne uspije odmah, dajte sebi rok. Maksimizeri imaju tendenciju da se stave izvan donošenja konačne odluke što je duže moguće, jer se nadaju da će naći nešto bolje, dodaje dr. Hughes. To se može činiti pametno, ali to znači da ćete se i dalje dvojiti oko odluka “šta ako?”

– Recite sebi: ‘Potrošit ću 30 minuta istražujući najbolju putnu relaciju i to je to – onda kupujem kartu i krećem.’ Zapamtite da prilikom donošenja odluke, vaše vrijeme košta također, pa zašto ne provesti vrijeme odlučivanja na stvari koje su važnije za vas, kaže on.

Dr. Hughes naglašava da njegovo istraživanje nije ispitivalo kvalitetu odluka, tako da nema garancije da ove strategije mogu pomoći da zaista rezervirate najbolji put, uštedite više novca ili napravite pametnije odluke u ukupnom poretku. Ali barem možete se osjećati bolje u vezi sa svojim izborima, nakon što ih konačno donesete – što je svakako prednost sama po sebi.

(STUDOMAT.ba)

Prethodni članakUNSA: Druga naučno-stručna konferencija “ESPMA 2017”
Naredni članakBiH prva po zaposlenosti u Njemačkoj

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.