“Prioriteti visokog obrazovanja u BiH”: Više prakse na fakultetima
Sve obrazovne vlasti u BiH dogovorile su da će u narednih deset godina provesti prioritete za razvoj visokog obrazovanja koji, između ostalog, podrazumijevaju više prakse na fakultetima i konačnu povezanost sa potrebama tržišta rada, čiji nedostatak svršenim studentima stvara probleme pri pronalasku posla.
Dokument “Prioriteti visokog obrazovanja u BiH”, prvi takav u našoj zemlji, usvojen je na prošloj sjednici Vijeća ministara BiH, a rezultat je zajedničkog projekta sa stručnjacima Vijeća Evrope.
Kako bi se povezalo tržište rada i visoko obrazovanje, među prioritetima su modernizacija i povećanje broja studijskih programa koji bi “proizvodili” kadrove koji su sada deficitarni, te stipendiranje takvih studenata, uz ograničenje broja upisa tamo gdje je došlo do hiperprodukcije kadrova.
Među deficitarnim kadrovima su profesori matematike i njemačkog jezika koje stoga “uvozimo”. U Zavodu za zapošljavanje RS kažu da upoznaju učenike šta tržište najviše zahtijeva, ali i da veliki uticaj imaju i roditelji.
Adnan Husić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, rekao je da se moraju jasno identifikovati potrebe tržišta rada i zato je planirano uvođenje konsultativnih konzorcija na fakultetima koje bi činili poslodavci, privredne komore, zavodi za zapošljavanje, pa da oni kažu “ove godine treba to i to”.
– Imate situaciju da određene vlasti stimulišu upis na nekim fakultetima, ali nema interesa, svi idu na ekonomiju ili pravo. Recimo, takav je Mašinski fakultet u Sarajevu, rekao je Husić. Naveo je da bi prioritet bili i programi za sticanje iskustva u inostranstvu, uz uslov da se ti ljudi vrate u BiH i primijene znanja.
Husić ističe da je sve ovo kompleksan proces i da je potrebna i prekvalifikacija kadra koji je završio studij, te da su obrazovne vlasti dale period 2016-2026. godina za realizaciju prioriteta, ali i da je ključno da donosioci odluka ne tretiraju obrazovanje kao potrošačku djelatnost. Kada je riječ o studentskom iskustvu, kao još jednoj oblasti koju je obuhvatio usvojeni dokument, Husić napominje da je analiza stanja koja je prethodila donošenju ovog dokumenta pokazala da je osnovni problem nedostatak praktičnih znanja uz izuzetak arheologije, mašinstva i farmacije.
Stoga je jedan od prioriteta uvođenje poduzetničkih vještina u planove i programe kako bi studenti znali ideju pretvoriti u aktivnost.
– Nemamo alumna studenata na fakultetima, kada završe studij da se vidi gdje su se zaposlili i tako vidjeti šta eventualno unaprijediti, dodao je Husić, naglasivši da vjeruje da će do 2026. godine biti postignut napredak, ali da to ne znači da se usvojeni prioriteti i rokovi neće revidirati.
Neki od predstavnika studenata ističu da je ovo trebalo i ranije sistemski riješiti, ali i da studenti treba više da se uključe kroz volonterski rad.
– Praksa je generalno problem na svim univerzitetima u BiH. Na našem univerzitetu tehnički fakulteti imaju više prakse, što je i logično, a društveni kaskaju. U toku su aktivnosti potpisivanja protokola o saradnji sa nekim privrednim gigantima gdje bi studenti stekli praksu, a poslije bi na pripravničkom ostao određeni broj njih koji su se dokazali, kazao je Denis Vejzović, predsjednik Unije studenata Univerziteta u Zenici.
(Cafe.ba)
STUDOMAT.BA