Predsjednik AIESEC-a BiH: “AIESEC u ekonomskoj krizi bilježi najveći rast praksi u svojoj povijesti”

Prije nekoliko dana izabrano je novo vodstvo AIESEC-a BiH, a za predsjednika je imenovan Mostarac Marko Džidić, ambiciozni i dobro organizirani 21-godišnji student Fakulteta strojarstva i računarstva iz Mostara.

27.01.2013.

Prije nekoliko dana izabrano je novo vodstvo AIESEC-a BiH, a za predsjednika je imenovan Mostarac Marko Džidić, ambiciozni i dobro organizirani 21-godišnji student Fakulteta strojarstva i računarstva iz Mostara.

U intervjuu za internet portal pogled.ba pročitajte hoće li novom predsjedniku AIESEC-a BiH biti teško uskladiti obveze na fakultetu i predsjednikovanje, je li kriza u svijetu utjecala na smanjenje razmjena unutar AIESEC-a i kakvi su dojmovi stranih studenata koji dođu na razmjenu u BiH. Intervju prenosimo u cjelosti.

Kakav je osjećaj biti na vrhu AIESEC-a Bosne i Hercegovine?

Iako još uvijek slažem sve dojmove i iako moj mandat službeno počinje tek za pola godine, osjećam se ispunjeno i sretno. Uvijek kada postignete cilj koji si zacrtate, dobijete dodatnu motivaciju i želju za radom. Želim ovom prilikom zahvaliti svojoj obitelji, članovima AIESEC-a i prijateljima na neizmjernoj potpori koju sam dobio proteklih nekoliko dana. Posebno želim zahvaliti Nini Đumrukčić, članici Predsjedništva AIESEC-a BiH i mojoj protukandidatkinji, na hrabrosti i kvaliteti koju je pokazala u izbornom procesu.

Koliko traje mandat predsjednika AIESEC-a?

Mandat predsjednika AIESEC-a traje godinu dana. Počinje 1. srpnja i završava 30. lipnja iduće godine.

Koje planove planirate ostvariti tijekom svoga mandata?

U sljedećih nekoliko tjedana tek slijedi biranje Predsjedništva, tj. ekipe ljudi koja će voditi AIESEC Bosne i Hercegovine, a nakon toga slijedi planiranje idućeg mandata. No, već postoje neka područja na koja se želim fokusirati. Moja glavna misija će biti, vođen globalnom vizijom AIESEC-a, nastaviti rast organizacije te pružiti studentima u Bosni i Hercegovini još kvalitetnije i bolje AIESEC iskustvo kroz naše programe. AIESEC trenutno postoji u dva lokalna ureda: AIESEC Mostar i AIESEC Sarajevo, te u dvije lokalne ekstenzije: AIESEC Banja Luka i AIESEC Zenica. Svakako želim poraditi na razvoju tih ureda i promociji naših ekstenzija u pune članove, lokalne urede. Posebno se želim fokusirati na naš glavni proizvod, a to su studentske prakse. Želimo u Bosnu i Hercegovinu kroz naše kvalitetne projekte dovesti studente iz inozemstva koji će u naše društvo donijeti svoja znanja i iskustva, te isto tako želimo pružiti našim studentima priliku da putuju u druge zemlje, prenose svoja znanja i stječu nova iskustva.

Što mislite na čemu treba najviše poraditi unutar organizacije u BiH?

Mislim da organizacija treba nastaviti pozitivan trend koji se može primijetiti posljednjih godina. Ono na čemu ću raditi jeste povezivanje studenata iz četiri grada u kojima postojimo. Mislim da je povezivanje studenata i razmjena iskustava ono što nas treba voditi k boljim rezultatima. Također ćemo se posebno truditi da još više pojačamo edukaciju naših članova. Želim da AIESEC Bosne i Hercegovine ima važnu ulogu u provedbi globalne vizije AIESEC-a.

Iako ste imali isti broj bodova kao i Vaša protukandidatkinja za mjesto predsjednika AIESEC-a, Skupština je izabrala Vas. Koji su to razlozi zbog kojih su se odlučili da ste Vi osoba za to mjesto?

Prije nego što odgovorim na ovo pitanje, moram vas ispraviti. Članovi Skupštine su svi službeni članovi AIESEC-a, a svaki član ima pravo na jedan glas. Glasovi se zbrajaju unutar lokalnih ureda te Predsjedništva. U ovom slučaju ja sam dobio glas jednog lokalnog ureda te Predsjedništva, a moja protukandidatkinja je dobila glas drugog lokalnog ureda. Prema tome, možemo reći da je u moju korist presudilo Predsjedništvo AIESEC-a BiH ili lokalni ured koji je glasovao za mene. Moja protukandidatkinja je bila jako kvalitetna i mislim da je na kraju odlučilo to što su moje ideje i vizije bile više prilagođene trenutačnom stanju i realnosti.

Koje su to Vaše vještine ili vrline koje su Vas dovele do ovako visoke pozicije unutar jedne studentske organizacije?

Mislim da, kao i svaki član AIESEC-a, posjedujem razne vještine koje sam stekao kroz rad na projektima i kroz vođenje mnogih ekipa, vještine poput liderstva, ekipnog rada, strateškog planiranja i budžetiranja, marketinga, menadžmenta, itd. Smatram da, osim vještina, individualce izdvaja strast i trud koji ulažu u organizaciju.

Jeste li mogli zamisliti da ćete baš Vi biti predsjednik AIESEC-a BiH?

Da ste mi postavili ovo pitanje prije nekoliko mjeseci, odgovorio bih vam negativno. To je samo još jedan dokaz da AIESEC razvija i stvara lidere te vas uvijek tjera da krećete u vama nepoznato. Trenutno se mogu zamisliti i na još većim pozicijama unutar AIESEC-a.

Jeste li osobno iskusili čari AIESEC-ove prakse? Ako jeste, možete li nam reći nešto više o istoj?

Nažalost, od svojih početaka u AIESEC-u sam aplicirao na razne pozicije unutar organizacije i zbog toga nisam imao mogućnost aplicirati za praksu u tom razdoblju. Svakako ću to učiniti nakon što završim s mandatom. No, imao sam jedno slično internacionalno iskustvo kada sam bio na Europskom kongresu održanom u Rumunjskoj u listopadu prošle godine. Na toj konferenciji sam predstavljao Bosnu i Hercegovinu s ostalim predsjednicima lokalnih ureda i s kolegama iz 40 zemalja, kako iz Europe, tako i iz cijeloga svijeta. Internacionalno iskustvo i kulturni šok koji doživite na takvim događajima je nemjerljivo i zasigurno nijedna osoba ne može ostati ravnodušna nakon takvog ili sličnog iskustva. Kada razgovarate i dijelite iskustva s vršnjacima iz Njemačke, Poljske, Italije, SAD-a, Meksika, čak i Tajvana, uvjerite se da je svijet zaista malen i da naše probleme dijele i neke druge zemlje. Razgovarajući s kolegama koji su bili na AIESEC-ovim praksama, uvjerio sam se da su prošli slično iskustvo uz još jednu dodatnu stavku, a to je profesionalno usavršavanje.

Tko Vas je zamijenio na mjestu predsjednika AIESEC-a Mostar ili još uvijek obavljate i tu dužnost?

Dužnost predsjednika AIESEC-a Mostar službeno obavljam do 30. lipnja 2013. godine. Uskoro kreće izborni proces za mog nasljednika i vjerujem da će biti jako puno kvalitetnih kandidata. Vjerujem da će AIESEC Mostar u idućoj godini još više jačati.

Hoće li biti teško uskladiti obveze na fakultetu i predsjedničku dužnost?

Kroz dvije godine angažiranog rada u organizaciji, navikao sam na ispunjen dnevni ritam i usklađivanje obveza mi neće predstavljati prevelik problem.

Koliko AIESEC BiH pošalje studenata iz Bosne i Hercegovine u neku stranu zemlju godišnje? Je li se taj broj povećava ili smanjuje iz godine u godinu?

Preko naše organizacije u prošloj godini otputovalo je 35 studenata iz cijele Bosne i Hercegovine. Ponosni smo što možemo reći da smo u godini dana educirali i pružili internacionalno iskustvo za 35 mladih ljudi iz naše države. Još smo ponosniji jer taj broj raste iz godine u godinu i svake godine sve više studenata se odluči na jednu od AIESEC-ovih praksi.

Koliko takva praksa može značiti u budućem radu mladog čovjeka u Bosni i Hercegovini? Izdvaja li ga to na tržištu rada?

Internacionalne prakse imaju nemjerljivo značenje za studenta, praktikanta. Uz malen trud i ulaganje koje je potrebno da se ode na jednu od takvih praksi, student se vraća obogaćen internacionalnim radnim iskustvom. Sigurno ga takva stavka u CV-u izdvaja od ostatka studentske populacije na tržištu rada Bosne i Hercegovine, ali osim toga AIESEC-ove prakse pružaju nezaboravno iskustvo putovanja i upoznavanja drugih kultura. Malo koji student u našoj zemlji se može pohvaliti da ima mnogo prijatelja ili poznanika u inozemstvu, a stvaranje mreže poznanstava, pogotovo internacionalne, jedna je od najvažnijih stavki u karijeri svakog mladog čovjeka. Pozivam sve zainteresirane studente koji žele iskusiti takvo iskustvo da nam se jave na: zelim.praksu@gmail.com

Je li kriza u svijetu utjecala na smanjenje razmjena unutar AIESEC-a?

Naprotiv. AIESEC u ekonomskoj krizi bilježi najveći rast praksi u svojoj povijesti. Glavni razlog su promjene na tržištu rada koje tjeraju studente na dodatnu edukaciju i internacionalno radno iskustvo. S druge strane, tvrtke traže studente kao kvalitetno ulaganje koje doprinosi razvoju same tvrtke. Možemo reći da od praksi jednako profitiraju obje strane. Osim samih promjena na tržištu, rastu organizaciju su uvelike pomogle i promjene u samoj strukturi organizacije, bolje planiranje i bolja strategija.

Koliko stranih studenata je došlo na praksu u Bosnu i Hercegovinu i kakvi su njihovi dojmovi?

Kroz godine našeg postojanja, kako u Mostaru, tako i u Bosni i Hercegovini, u našu zemlju smo doveli na desetke mladih ljudi iz raznih zemalja. Izdvojit ću Njemačku, Kanadu, Poljsku, Rumunjsku, Norvešku, Indiju, Brazil, itd. Ti mladi ljudi su svoja iskustva i znanja prenosili našim osnovnoškolcima, srednjoškolcima ili studentima kroz razne društveno korisne projekte. Osim toga, mnogo njih je kroz praksu u tvrtkama iz raznih područja dolazilo do profesionalnog razvoja. Ponosan sam što AIESEC pokazuje da Bosna i Hercegovina također ima mogućnosti i kapacitete da obrazuje i pruža radno iskustvo mladim ljudima iz cijeloga svijeta. Sigurno ćemo se fokusirati na to da to iskustvo jačamo i širimo. Također me ponosnim čini činjenica da su naše prakse poznate po svojoj kvaliteti i gostoprimstvu. Još nijednom nismo imali negativno iskustvo i praktikanti iz naše zemlje su se uvijek vraćali zadovoljni i inspirirani. AIESEC u toj sferi služi kao veleposlanik naše zemlje jer mladi ljudi koji provedu šest ili više tjedana u našoj zemlji to iskustvo vraćaju društvu iz kojega dolaze. Studenti su posebno oduševljeni prirodnim ljepotama naše zemlje, bogatom povijesti i našim mentalitetom.

Danas u vrijeme krize poznato je da mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja u zemlje boljih radnih ponuda. Je li Vam poznato je li se itko od korisnika AIESEC-ovih praksa odlučio vratiti u zemlju u kojoj je radio praksu?

Odljev mozgova je jedan od gorućih problema naše države. Mislim da u bliskoj budućnosti možemo očekivati rast ovoga problema jer kako se naša zemlja približava Europskoj uniji, raste i informiranost i zainteresiranost građana o prilikama koje im se nude u inozemstvu. Naša iskustva sa studentskim praksama su suprotna od toga. Većina studenata na praksu odlazi radi dodatne edukacije i stjecanja novih vještina koje kasnije sa sobom vraćaju natrag u našu zemlju. Oni zatim te naučene vještine uspiju kapitalizirati na lokalnom tržištu. Poznat mi je slučaj dvojice studenata koji su bili na praksi u Njemačkoj u jednoj poznatijoj tvrtki. Kada je ta tvrtka otvarala svoje pogone i nova radna mjesta u Bosni i Hercegovini, prvi ljudi koje su zaposlili bila su dvojica studenta koja su bila na njihovoj praksi. Mislim da su ovakve prakse jedno od mogućih rješenja problema s odljevom mozgova jer pružamo priliku studentima da internacionalna iskustva implementiraju u naše društvo i da tako pokrenemo našu posrnulu ekonomiju. Žalosno je što vlasti nemaju sluha za takve projekte.

Imate li kakvu poruku za studente u Mostaru, ali i za sve studente u Bosni i Hercegovini?

Svim studentima u Mostaru i u Bosni i Hercegovini bih kao prvo preporučio sve studentske organizacije, a pogotovo AIESEC kao odličnu platformu za osobni razvoj, ali isto tako i za razvoj društva. Velika većina naših studenata malo ili nimalo vremena ulaže u koristan osobni ili društveni aktivizam. Populacija koja bi trebala biti najaktivnija i najinovativnija trenutno je flegmatična i nezainteresirana, prvenstveno zbog negativnih trendova u Bosni i Hercegovini. U takvom društvenom stanju je jako teško pronaći motivaciju i volju za izdvajanjem, ali mislim da pojedinci koji to uspiju, najviše profitiraju i da će njihov trud biti jako prepoznat u budućnosti.

(K.J./Pogled.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.