Ova tri hrvatska fakulteta su među 100 najboljih na svijetu

Nedavno je ponovno objavljena ugledna Šangajska rang lista svjetskih univerziteta, piše Index.hr.

Na njoj je Sveučilište u Zagrebu (SUZG) uobičajeno rangirano osrednje između 401. i 500. mjesta (znalo je biti i slabije), a Sveučilište u Splitu između 701. i 800. mjesta.

Ipak tri hrvatska naučna područja odskaču od ove osrednjosti. Među 55 naučnih područja obuhvaćenih ovom listom, agronomske nauke SUZG-a našle su se u prvih 100 na svijetu u skupini od 76. do 100. mjesta, inženjerstvo mora i oceana na 32. mjestu, a prehrambena nauka i tehnologija na 50. mjestu.

Takvom plasmanu najviše pridonose naučni projekti koji se odvijaju na nekoliko fakulteta iz tih područja na SUZG-u: Prirodoslovno-matematički, Agronomski i Prehrambeno-biotehnološki fakultet, ali dijelom i Veterinarski, Šumarski i Fakultet građevinarstva i brodogradnje.

Što je Šangajska lista?

Šangajska lista (Shanghai Ranking) jedna je od najprestižnijih tablica za rangiranje naučnih institucija, a ocjenjuje zasebno 55 različitih naučnih područja, uključujući poljoprivredne nauke (Agricultural Sciences).

Ona je najrelevantnija za STEM područja (nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku), ali i za druge prirodne i medicinske nauke.

Agronomski fakultet dobro stoji već 10-ak godina

Zanimljivo je da posljednjih desetak godina SUZG u području agronomskih nauka ulazi u vrh više lista koje rangiraju naučne ustanove po područjima istraživanja.

SUZG je u poljoprivrednim naukama na NTU Ranking 2024. godine ostvario 95. mjesto, na U.S. News Best Global Universities 2024./2025. godine 103., a na QS World University Rankings 2023. godine 99. mjesto.

Dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mešić kaže da većinu uticaja na ovaj rezultat ostvaruje zagrebački Agronomski fakultet, tako da se pojednostavljeno može reći da imamo jedan fakultet iz Hrvatske koji se prema više lista nalazi u top 100 po naučnom doprinosu u svijetu.

– Ovaj plasman pokazuje da se u Hrvatskoj radi kompetitivna nauka u svjetskim okvirima na području agronomskih i srodnih nauka koje su kao i sama poljoprivreda doživjele nevjerojatnu modernizaciju kojom se polako napušta mišljenje o ovoj djelatnosti kao tradicionalnoj. Njime se Agronomski fakultet uvjerljivo izdvaja kao vodeća institucija u jugoistočnoj Europi, uključujući i Sloveniju, Mađarsku i Tursku, kaže Mešić.

Značaj međunarodnih rangiranja

Međunarodna rangiranja prikazuju uspješnost univeziteta na temelju objektivnih i provjerljivih kriterija, što se često koristi za odabir partnera u međunarodnim projektima.

Ono također može biti presudno za odluku studenata gdje će nastaviti svoje obrazovanje. Naime, diplome visokorangiranih univerziteta otvaraju studentima bolje perspektive za napredovanje. Nekim državama one su važan pokazatelj pri određivanju kriterija za financiranje univerziteta i disciplina na njima.

Dobre naučne publikacije

Mešić ističe da su jedan od ključnih faktora ovih uspjeha naučne publikacije autora zaposlenih na Agronomskom fakultetu. Prema podacima iz baze Web of Science Core Collection, one su svrstane u kategorije Highly Cited Papers (HCP) – najcitiranijih 1% radova u posljednjih deset godina istog područja i vremena publiciranja te u Hot Papers (HP) – najcitiranijih 0.1% radova u posljednje dvije godine istog područja i vremena publiciranja.

Mešić kaže da se Agronomski fakultet može pohvaliti da je 14 njegovih naučnika s osam zavoda sudjelovalo u izradi 10 visokocitiranih publikacija.