Opasan trend: Studenti izbačeni sa fakulteta zbog korištenja vještačke inteligencije

Umjesto da satima traže materijale, čitaju, uče i pišu te na osnovu toga izvlače neke svoje zaključke, brojni studenti ispite prepuste vještačkoj inteligenciji.


Foto: Envato
Foto: Envato

Nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT, ovaj alat je u početku postao prilično popularan među studentima, ali nekoliko profesora sa fakulteta upozorilo je da se vještačka inteligencija počela koristiti za varanje pri rješavanju zadataka i pisanju eseja.

Teško je reći koliko je ovaj problem raširen, ali kako je jedan član britanske akademske zajednice rekao novinarima Financial Timesa, on je mnogo veći nego što javnost misli. U njegovoj ustanovi, problem je toliko raširen da su mnogi studenti već izbačeni sa fakulteta, a neki predmeti su izgubili veliki broj studenata. Slično je i na nekim drugim univerzitetima sa kojima su razgovarali predstavnici, prenosi N1.

Iako se općenito kaže da je teško jednostavno prepoznati sadržaj koji su napisali AI chatbotovi, osoba s kojom je FT razgovarao rekla je da je to zapravo prilično jednostavno.

Naime, kada se učenici pitaju o nekim konceptima ili izvorima koje su koristili za pisanje eseja i radova, oni koji su ih pisali uz pomoć AI nemaju pravi odgovor. Ali, kako napominje ovaj član akademske zajednice, otkrivanje prevaranata je samo dio problema, a drugi dio problema je odnos prema onima koji varaju. Naime, kako se često radi o stranim studentima koji plaćaju mnogo veće školarine od domaćih, fakulteti ne žele da ih izbace jer gube novac koji im je potreban.

Sve to može vremenom dovesti do veoma velikog problema, odnosno da će takvi ljudi na kraju završiti fakultete, ali neće imati potrebna znanja za diplomu obzirom na to da im AI pomože tokom školovanja. Dok vještačka inteligencija može pomoći u teoriji, šta će se dogoditi kada postoji praktičan problem koji će ti ljudi morati sami riješiti, bez mogućnosti vještačke inteligencije da im pomogne? To se posebno odnosi na osjetljive profesije kao što su medicina i vojska, gdje bi zbog diplome mogli da se zaposle nekvalificirani ljudi.

Dok izvori Financial Timesa govore o prilično velikom i široko raširenom problemu, ranija studija koju su u SAD sproveli istraživači sa Stanforda pokazala je drugačiju sliku. Naime, prema njihovim podacima, AI nije značajno uticala na opći porast varanja. Oslanjali su se na starije podatke o varanju među srednjoškolcima, koji pokazuju da već dugi niz godina do 70 posto njih koristi različite taktike varanja, prepisivanja i slično. Ta brojka se nije promijenila godinu dana nakon uvođenja ChatGPT-a, iako možemo pretpostaviti da je sa AI varanje postalo intenzivnije.

Što se tiče fakulteta, oko polovine studenata redovno koristi generativnu vještačku inteligenciju, ali ne samo za varanje, dok samo 12 posto njih svakodnevno koristi ovu tehnologiju.

Takođe, podaci kompanije koja je razvila softver za otkrivanje plagijata Turnitin pokazuju da je prije godinu dana situacija u vezi sa upotrebom AI u pisanju eseja i drugih zadataka bila skoro ista kao danas. Takođe, kako je objasnio Chris Caren iz kompanije, samo korištenje ChatGPT-a ne znači automatski varanje, jer neki profesori dozvoljavaju upotrebu AI alata u određenoj mjeri, ali samo kao ograničeno pomagalo za pisanje.

Šta god da mislite o vještačkoj inteligenciji, činjenica je da ćemo vremenom ovu tehnologiju sve više koristiti u mnogim segmentima, pa i u obrazovanju. Dok će za učenike i studente biti od velikog značaja da znaju da koriste alate za generativnu vještačku inteligenciju, potrebno je i voditi računa da se ne koriste za varanje i nezakonite radnje.