fbpx

Ograničavanje korištenja društvenih mreža ublažava usamljenost i depresiju

Želiš li uraditi nešto da se osjećaš bolje? Nedavno istraživanje sa Univerziteta u Pensilvaniji dokazalo je da ograničavanje korištenja društvenih mreža, na 30 minuta dnevno, pomaže u ublažavanju simptoma depresije i osjećaja usamljenosti.


Young adult using smartphone at home
Ilustracija: Envato

Za ovu studiju istraživači su angažovali grupu primarnih korisnika društvenih medija – 143 studenta starosti od 18-22 godine i testirali ih više od dva semestra. Jedna grupa studenata bila je upućena da svoje vrijeme na Facebooku, Instagramu i Snapchatu ograničava na samo 30 minuta dnevno, dok su oni u drugoj kontrolnoj grupi nastavili koristiti društvene medije kao što to i inače rade, prenosi ultra.ba.

Učesnici su završili istraživanje kako bi odredili raspoloženje i blagostanje na početku istraživanja i napravili screenshote – slike ekrana, kako bi odredili osnovnu vrijednost za podatke društvenih medija. U naredne tri sedmice, učesnici su podijelili slike ekrana da bi istraživačima pružili prikaz sedmične upotrebe društvenih medija za svakog pojedinca. Istraživači su zatim preuzeli te podatke i pregledali sedam mjera ishoda, uključujući strah od nestanka, anksioznosti, depresije i usamljenosti.

Rezultati?

Korištenje manje društvenih medija nego što bi inače normalno bio slučaj, dovodi do značajnih smanjenja osjećaja depresije i usamljenosti, rekla je istraživačica Melissa Hunt za Science Daily. – Ovi efekti posebno su izraženi kod ljudi koji su bili depresivni kad su ušli u istraživanje.

Ne trebamo potpuno prestati sa upotrebom društvenih medija. Pa čak ni pokušati – Hunt je napravila istraživanje na način koji dokazuje da je potpuno povlačenje sa društvenih medija vjerovatno nerealan cilj. Ovo je više za podizanje svijesti važnosti ograničavanja vremena na ekranu.

Malo je ironično da smanjenje upotrebe društvenih medija zapravo čini da se osjećate manje usamljeno. Ali neke od postojećih literatura o društvenim medijima sugerišu da postoji ogromna količina društvenih poređenja koja se dešavaju. Kada pogledaš na živote drugih ljudi, naročito na Instagram-u, lako je zaključiti da je svačiji život ljepši ili bolji od tvog, rekla je Hunt.

Kao i kod većine naučnih istraživanja, postoji nekoliko upozorenja. Da li bi se ti rezultati ponovili za druge starosne grupe ili u različitim okruženjima? Takođe, studija je samo uključila Facebook, Instagram i Snapchat, ograničavajući svoj opseg kako bi utvrdila opštu upotrebu društvenih medija. Hunt kaže da će ovi aspekti biti predmet budućih istraživanja.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!