Ana-Marija Milisav rođena je 1993. godine u Travniku, a osnovno i srednje obrazovanje završila je u Novom Travniku, gdje je paralelno pohađala gimnaziju i Srednju glazbenu školu. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a zatim nastavila svoj akademski put kao doktorantica na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Univerziteta u Zagrebu, piše Bosnia & Herzegovina Futures Foundation.

8. jula 2025. godine, Ana-Marija je s najvišom mogućom ocjenom – summa cum laude – obranila svoj doktorski rad iz područja fizikalne kemije, čime je ušla u red rijetkih istraživača koji su ovu ocjenu ikada dobili.
Od ljekarne do laboratorije: kako je nauka prevladala praksu
Nakon završetka farmacije radila je u lokalnim apotekama, gdje je ostvarila važan kontakt s ljudima, ali je osjećala nedostatak izazova i kreativnosti koje pruža naučno istraživanje. Preseljenje u Zagreb označilo je prekretnicu – napustila je sigurnost svakodnevice kako bi se posvetila istraživanju i doktoratu iz fizikalne kemije.
Marie Skłodowska-Curie stipendistkinja: istraživanja na prestižnim evropskim institutima
Kao stipendistica Marie Skłodowska-Curie projekta AIMed, radila je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i provela značajno vrijeme na istraživačkim institutima u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Tokom ove mobilnosti razvijala je antibakterijske materijale za ortopedske implantate, uključujući:
- polielektrolitne višeslojeve,
- magnetron-sputterirane ZnO tanke filmove,
- i alginatne hidrogele.
Njen rad je fokusiran na balans između antimikrobne efikasnosti i biokompatibilnosti, što je ključno za medicinsku primjenu implantata u eri rastuće otpornosti na antibiotike.

Naučna radoznalost koja ne poznaje granice
Ana-Marijina istraživačka mobilnost obuhvatila je laboratorije u Francuskoj (Toulouse, Cambrai), Njemačkoj (Forchheim), Velikoj Britaniji (Birmingham), Sloveniji, Češkoj i Hrvatskoj. Svaka nova sredina donosila je nove tehnike, od rada u sterilnim uslovima sa ćelijama, do 3D printanja i napredne karakterizacije nanomaterijala.
Posebno je fascinirana činjenicom koliko male promjene u svojstvima materijala mogu značajno utjecati na biološke odgovore – prostor u kojem se hemija, biologija i medicina prepliću.
Objavljeni radovi i međunarodna prepoznatljivost
Do sada je objavila pet naučnih radova u referentnim međunarodnim časopisima, a svoja istraživanja predstavila je na više od deset konferencija širom Evrope, uključujući Belgiju, Italiju, Dansku i Srbiju. Aktivno učestvuje i u popularizaciji nauke, te je gostovala u HRT-ovoj emisiji Mladi znanstvenici, predstavljajući svoj rad široj javnosti.
Život između putovanja i mikroskopa
Iako je rad u sklopu Marie Curie projekta podrazumijevao stalna putovanja, pakovanje i privikavanje na nova okruženja, Ana-Marija taj život vidi kao privilegiju. Svaka nova laboratorija donosila je i novu zajednicu istraživača, među kojima su, kako kaže, “najbolje ideje često nastajale uz kafu”.
Iako još nije donijela konačnu odluku hoće li ostati u akademiji, preći u industriju ili kombinovati oboje, jasno ističe želju da se dugoročno poveže s regijom iz koje dolazi.
– Ako postoji način da doprinesem nauci i obrazovanju na Balkanu – kroz zajedničke projekte, mentorstvo ili pomoć mladim istraživačima u prijavama – rado ću biti dio toga, kaže Ana-Marija.


