Naučite što je sindrom uljeza i kako se nositi s njime

U trenucima velikih postignuća, poput mature, upisa na fakultet, osvajanja neke nagrade, dobivanja povišice, zna se javiti tzv. sindrom uljeza. On zna biti vrlo toksičan, ali postoje i strategije koje omogućuju nošenje s njime.


09.05.2019. 00:14

Velika većina nas doživjela je trenutke sumnje u same sebe i vlastite sposobnosti i znanja. No, što ako ti osjećaji nesigurnosti i sumnje postanu stalni i sveprisutni? Što ako se, usprkos uspješnosti i objektivnim dokazima poput nagrada, pohvala i slično, i dalje osjećate nedoraslo svojim kolegama, kao da ne pripadate među njih i da će vas svakoga trenutka razotkriti kao varalicu? Tada možda patite od tzv. sindroma uljeza, sveprisutnog osjećaja kako ne zaslužujete svoj uspjeh jer ste ga postigli čistom srećom. Vrlo se često pojavljuje upravo u trenucima velikih postignuća, poput mature, upisa na fakultet, osvajanja neke nagrade ili priznanja ili dobivanja povišice ili promaknuća, prenosi studentski.hr.

Ovaj fenomen prve su opisale kliničke psihologinje Pauline Clance i Suzanne Imes u studiji izdanoj 1978. godine Bazirajući se na njihovim uvidima Dr. Valerie Young predložila je u svojoj knjizi izdanoj 2011. godine raščlambu sindroma uljeza na pet podtipova.

Perfekcionisti postavljaju pred sebe iznimno visoke, vrlo često i nedostižne ciljeve, a kada ne uspiju doseći postavljeni cilj upadaju u toksičnu spiralu sumnje u same sebe. Oni rijetko pronalaze zadovoljstvo u svom uspjehu jer uvijek misle kako su mogli još bolje i fokusiraju se na sve nedostatke svoga rada.

Supermeni/superžene su osobe koje kompenziraju svoj osjećaj nedostatnosti iznimno teškim radom, dovodeći time u opasnost svoje mentalno, ali i fizičko zdravlje. Ovaj tip veoma je podložan sindromu „sagorijevanja“ na poslu, a vrlo često stradaju i međuljudski odnosi i veze.

Prirodni geniji postavljaju svoje unutarnje ciljeve nemoguće visoko poput perfekcionista. No, ne samo da se ocjenjuju na osnovu ispunjavanja tog nemogućeg standarda, već i na temelju brzine postizanja tog cilja. Ovaj tip želi postićisvoj cilj iz prvog pokušaja, a ukoliko im to ne uspije u glavi im počinju zvoniti zvona za uzbunu i vrlo lako odustanu od daljnjih pokušaja.

Individualisti su osobe kojima je vrlo teško zatražiti pomoć ukoliko naiđu na poteškoće jer smatraju kako bi sami trebali moći riješiti nastali problem. U njihovoj glavi, traženje pomoći od kolega razotkrilo bi ih kao varalice, jer njihove kolege ne bi morale zatražiti tuđu pomoć ako bi naišle na sličan problem.

Stručnjaci osjećaju kako su na neki način prevarili svoje nadređene i naveli ih na zaključak kako znaju mnogo više nego što zaista znaju. Oni se duboko boje kako će ih razotkriti kao neiskusne i nekompetentne.

Nije teško uvidjeti koliko ovakav način razmišljanja može biti toksičan. Iako mala doza nesigurnosti i sumnje u samoga sebe može biti i produktivna, kao način obuzdavanja ega i motivacije za usavršavanje stečenih i učenje novih vještina, sindrom uljeza može imati teške i dalekosežne posljedice. Stoga vam donosimo par strategija koje će vam pomoći nositi se s njime.

1. Prepoznajte i osvijestite ga

Rješavanje problema započinje njegovim uočavanjem, definiranjem i suočavanjem s njime. Pokušajte ispuniti psihološki test koji će vam pokazati ako vas muči sindrom uljeza. Obratite pozornost na vaše misli kada vas netko pohvali ili kad ostvarite neko postignuće. Ako primijetite navalu negativnih misli u tom trenutku zaustavite ih i osvijestite kako se radi o sindromu uljeza. Imenujte ga. Razgovarajte sa svojim bliskim prijateljima o mislima i osjećajima koji vas preplavljuju.

2. Znajte da niste sami

Prema nekim procjenama, gotovo 70% ljudi pati od ovog sindroma. Drugim riječima, iako se o tome baš i ne govori, velika je vjerojatnost da se vaši kolege osjećaju jednako nesigurno kao i vi.

3. Pronađite mentora ili mentoricu

Potražite osobu čijem znanju i iskustvu se divite i čiju karijeru biste htjeli imitirati i zamolite ih za savjete. Mnogo ćete naučiti, a potvrda i validacija vlastitog znanja od strane osobnog uzora zaista mnogo znači. Ili sami postanite mentor i pomozite mlađim kolegama. Uvidjet ćete koliko ste naučili i koliko ste daleko stigli kada se suočite s pravim novajlijom.

4. Fokusirajte se na usavršavanje

Podsjetite se kako je u redu nešto ne znati. Prilikom preuzimanja svake nove uloge u životu, bilo da se radi o započinjanju fakulteta, promaknuća na poslu ili promjene posla moramo naučiti što ta nova uloga od nas zahtjeva. Važno je htjeti učiti. Vi ste djelo u nastajanju i gradite sami sebe i svoje znanje. I ne zaboravite, vježbom do savršenstva. Nitko se nije rodio kao majstor, pa tako ni vi.

5. Podsjetite se kako je u redu ne uspjeti

Stara poslovica kaže kako nije bitno koliko puta padneš, već koliko puta ustaneš. Nemojte se fokusirati na svoje neuspjehe i nedostatke, već na lekcije koje iz njih možete naučiti. Svaki neuspjeh može vas naučiti kako da vaš idući projekt bude uspješan. Ako vaš rad ima nedostataka, nećete ih ponoviti u idućem projektu.

6. Podsjetite se na vlastita postignuća

Maturirali ste. Upisali ste fakultet. Dobili ste dobru ocjenu. Osvojili ste nagradu. Dobili ste povišicu ili promaknuće. I sve ste to postigli svojim radom, znanjem i vještinama. Ne zaboravite na to.

6. Terapija

Ne zaboravite, nema srama u traženju pomoći kada je zatrebate. Ako shvatite kako se vaš sindrom uljeza oteo kontroli i kako ugrožava vaše mentalno i fizičko zdravlje obratite se terapeutu. Kognitivno-bihevioralni pristup je posebno uspješan u suzbijanju sindroma uljeza.

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.