Najam stana u Sarajevu i do 1.400 KM, studenti pod pritiskom: “Da ne radim, tražio bih više cimera”

Podaci pokazuju da je prosječna cijena stana u prvoj polovini 2025. godinu veća za 7%, dok su kuće poskupjele za 11% u odnosu na isti period 2024.godine. Istovremeno, prosječna cijena građevinskog zemljišta bilježi pad od 6%, što ukazuje na zasićenje u novogradnji i veću koncentraciju ulaganja u postojeće stambene objekte, piše Radio Sarajevo.

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 10.038 realizovanih kupoprodajnih ugovora, što je pad od 11% u odnosu na prošlu godinu, ali je ukupna vrijednost transakcija porasla za 3% i iznosi gotovo 870 miliona KM. Drugim riječima, manje se kupuje, ali se kupuje skuplje, a tržište se sve više polarizuje između luksuznih nekretnina i starogradnje niže cijene.

Najviše ostvarane cijene i dalje su zabilježene u Sarajevu, gdje luksuzni stanovi i kuće obaraju rekorde. Glavni grad već godinama doživljava ekspanziju gradnje, potaknutu rastućim interesom dijaspore, stranih državljana i investitora koji nekretnine vide kao siguran oblik ulaganja. Prema podacima Registra cijena nekretnina (RCN), koji sada funkcioniše u 74 od ukupno 79 općina u FBiH, te u svim poreskim ispostavama, prikupljeni su gotovo svi relevantni podaci o kupoprodajama zaključno s krajem jula 2025. godine čime je ovaj izvještaj najpotpuniji do sada.

Studentski budžet pod pritiskom

Rast cijena najmova pogađa studente koji u Sarajevu dolaze iz drugih dijelova BiH. Pitali smo studente koji studiraju u Sarajevu kako se snalaze s rastućim cijenama najma stanova. Njihova iskustva otkrivaju koliko je teško uskladiti troškove stanovanja s ograničenim studentskim budžetom.

Jedna studentica iz Brčkog kaže da ona i cimerka plaćaju 450KM za stan od 50 kvadrata, što danas smatraju povoljnom cijenom, s obzirom na lokaciju (Čengić Vila op.a.) i kvadraturu. Drugi student navodi da za stan od 35 kvadrata u blizini centra grada izdvaja 550KM bez režija, ali smatra da cijene ne prate realne potrebe ni mogućnosti mladih. Tek otkako je zaposlen, kaže može priuštiti takav “luksuz”. Tokom redovnog studija i honorarnih poslova mogao je priuštiti stan na udaljenoj lokaciji uz stanovanje sa jednim, a ponekad dva cimera.

Student iz Konjica koji studira i radi u Sarajevu živi na Otoci, u stanu od 50 kvadrata koji plaća 400KM bez obračunatih režija, što smatra razumnom cijenom s obzirom na lokaciju. Ipak, svjestan je da su takvi stanovi prava rijetkost i zasigurno preskupi studentima koji ne rade ili koje finansiraju roditelji. Na stanarinu i dolaze režije koje su iz godine u godinu skuplje.

– Da ne radim, vjerovatno bih morao tražiti više cimera da dijelimo troškove. Studentski dom nije opcija jer Vlada HNK tradicionalno ne subvencioniše svoje studente ukoliko je njihov odabir Sarajevo, a ne Mostar, objašnjava on, dodajući da studentima danas nije obaveza samo učenje nego i svakodnevno preživljavanje.

Zajedničko svim studentima jeste da stanove iznajmljuju direktno od vlasnika preko oglasa, Facebook grupa, bez posredovanja agencija, jer se na taj način lakše dogovore o cijeni i uslovima. Ipak, pored uštede na provizijama, ukupni troškovi života u glavnom gradu, koji uključuju režije, prevoz i osnovne potrepštine iz godine u godinu rastu, što dodatno opterećuje studentski budžet i smanjuje dostupnost kvalitetnog smještaja.

Koliko košta najam stana u Sarajevu

Kontaktirali smo nekoliko agencija koje se bave nekretninama u Sarajevu i na osnovu njihovih podataka i iskustava urađena je analiza prosječnih cijena najmova stanova po općinama. Rezultati pokazuju trenutne trendove i okvirne cijene dugoročnog zakupa za stanove različitih površina.

Prema prikupljenim informacijama, prosječne cijene najma po općinama kreću se ovako:

Općina Centar Sarajevo: stan od 50 m² može se iznajmiti za 700 do 900 KM, dok stan od 70 m² košta između 980 i 1.260 KM, zavisno od lokacije, spratnosti i uređenosti. (14–18 KM/m²)

Općina Novo Sarajevo: za stan od 50 m² cijena najma kreće se od 650 do 800 KM, a za stan od 70m² od 910 do 1.120 KM, s najvišim cijenama u naseljima Grbavica, Hrasno i Kovačići. (13–16 KM/m²)

Općina Novi Grad: stan od 50 m² može se iznajmiti za 700 do 900 KM, dok stan od 70 m² košta oko 980 do 1.260 KM, što je posljedica većeg broja novogradnji koje utiču na rast cijena. (14-18KM/m²)

Općina Stari Grad: cijene najma su najviše, pa stan od 50 m² često košta više od 1.000 KM, dok stan od 70 m² prelazi 1.400 KM, zbog ograničene ponude i sve većeg broja stanova izdavanih na dan u turističke svrhe. (preko 20 KM/m²)

Općina Ilidža: stan od 50 m² može koštati od 900 do 1.100 KM dok stan od 70 m² iznosi 1.260 do 1.540 KM, pri čemu veća potražnja i smanjena dostupnost dodatno podižu cijene. (18–22 KM/m²),

Važno je napomenuti da se cijena najma u svakom konkretnom slučaju utvrđuje individualno i zavisi od više faktora, uključujući: mikrolokaciju, spratnost i orijentaciju stana, stepen uređenosti i opremljenosti, posjedovanje parkinga ili garaže, te blizinu centra grada i poslovnih zona.

Rasponi cijena koje smo naveli odnose se na stanove za koje postoji najveći interes zakupaca i koji se relativno lako izdaju, prema informacijama agencija koje prate tržište nekretnina u Sarajevu.

Svjetski gradovi s najvišim cijenama najma nekretnina u 2025. godini

Cijene najma stanova širom svijeta nastavljaju rasti, a najskuplji su gradovi u kojima jedna soba u centru grada može koštati i više od 3.500 eura (oko 6.845 KM) mjesečno. Prema podacima za 2025. godinu, New York predvodi listu, s prosječnom cijenom najma jednosobnog stana u centru grada od 3.522 € (oko 6.888 KM). Na drugom i trećem mjestu nalaze se Boston od 2.885 € (oko 5.642 KM) i San Francisco od 2.832 € (oko 5.539 KM), dok azijski grad Singapur iznosi 2.692 € (oko 5.265 KM), a London 2.537 € (oko 4.962 KM).

Švicarski Zurich bilježi cijenu od 2.312 € (oko 4.521 KM), dok se u Sjedinjenim Američkim Državama tačnije u Los Angeles za najam izdvaja 2.221 € (oko 4.343 KM), a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Dubaiu 2.041 € (3.991 KM). U Europi se među najskuplje ubrajaju i Dublin s cijenom najma od 2.021 € (oko 3.952 KM) te Amsterdam s iznosom od 2.004 € (oko 3.919 KM).

Ovi podaci jasno pokazuju da se u najpoželjnijim svjetskim metropolama troškovi stanovanja drastično razlikuju u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, gdje najam stana u Sarajevu, čak i u luksuznim kompleksima, rijetko prelazi 1.900 KM za stan od 70 kvadrata.

Socijalno stanovanje u Europi – primjer Beča

Dok se u većini svjetskih metropola najam kreće prema tržišnim cijenama, u nekim evropskim državama socijalni stanovi predstavljaju ključni segment stambene politike. Procjenjuje se da je u Europi više od 28 miliona stanova dio socijalne stanogradnje.

Jedan od najpoznatijih primjera je Beč u Austriji, gdje pravo na socijalno stanovanje ostvaruje svaki građanin uz Bečku stambenu kartu. Vlasti aktivno grade stanove dostupne široj populaciji, a ne samo socijalno ugroženim grupama. Među najpoznatijim projektima ovakve gradnje je kompleks Karl Marx-Hof, koji simbolizira pristupačno stanovanje u metropoli s visokim troškovima nekretnina.

Tržište najma stanova u Sarajevu, iako dijelom reflektira globalne trendove, suočava se s jedinstvenim izazovima karakterističnim za lokalni kontekst – rast cijena, ograničena ponuda i nedovoljna podrška socijalnog stanovanja. Uloga države u oblikovanju stambene politike, primjeri uspješnih europskih modela te aktivno uključivanje privatnog sektora ključni su za postizanje ravnoteže između ponude i potražnje, a time i za stvaranje održivog i dostupnog tržišta stanovanja za sve građane, posebno za studente i mlade.