Na Medicinskom fakultetu UNSA održan Simpozij “Medicina u uvjetima prirodnih i ratnih katastrofa”

Poseban osvrt bio je na radu ljekara u prirodnim katastrofama i ratnim uvjetima.


medicinski fakultet unsa

„Medicina u uvjetima prirodnih i ratnih katastrofa: iskustva, principi i traume“ bila je tema naučnog Simpozija gdje se kroz niz predavanja govorilo o medicinskoj praksi u vanrednim situacijama. Poseban osvrt bio je na radu ljekara u prirodnim katastrofama i ratnim uvjetima. Ovaj događaj upriličen je na Medicinskom fakultetu UNSA i okupio je veliki broj medicinskih stručnjaka, a njihova predavanja pratilo je više od 400 studenata i ljekara.

Doktori koji su bili dio bolničkih timova tokom agresije na BiH, govorili su o hirurgiji, anesteziologiji, pedijatriji i urgentnoj medicini. Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović govoreći o ratnoj hirurgiji ističe da su to bila teška, ali neprocjenjiva iskustva. Ljekari su se borili za život svakog pacijenta u nemogućim uslovima.

 – Mi smo prošli tih 4 godine strave i dakle sva ona iskustva koja smo stekli koja smo imali, mi smo pretočili u tekstove, u udžbenike, danas smo to kroz živu riječ željeli da prenesemo mladim generacijama. Da uče na našim iskustvima, na najboljim tradicijama, kako medicinskim, tako i etičnim tradicijama. Kako se ponaša ratni hirurg-ljekar, kako se zadravstveno osoblje ponaša u teškim situacijama, istakao je prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice prim. dr. Abdulah Nakaš.

Principi ratne hirurgije počivaju i na prilagođavanju, kaže prof. dr. Iljaz Pilav, koji je kao ljekar i hirurg proveo 4 godine u Srebrenici. Urađeno je preko 4. 000 operativnih zahvata, pola bez anestezije. Takvoj borbi ljekara svjedočimo i danas u Palestini.

 – Ja imam običaj da kažem da smo mi u Srebrenici pomjerali granice nemogućeg, a ono što je poruka mladima koji su na pragu medicinske karijere, što je sad kolega rekao, svete profesije, jeste da nikad ne smijete odustati bez obzira koliko teške odluke bile…. I nemoguće je ostati imun na ono što se dešava u Gazi, nemoguće je ne povlačiti paralele, nemoguće je ne suosjećati, nekad pomislim, Bože zašto ne postoji neki kanal da odemo da pomognemo, kazao je prof. dr. Ilijaz Pilav, profesor na Medicinskom fakultetu UNSA.

A današni Simpozij posjetilo je više od 200 učesnika, a 150 je sesije pratilo online.

 – Ovo je početak zaista gdje smo skupili, jedan dovoljan broj stručnjaka, međutim, ta mreža treba da bude puno puno šira jer mislim da imamo jako puno stručnjaka koji su se bavili medicinom, koji su tretirali pacijente i morali organizirati zdravstvenu zaštitu u posebnim uvjetima, istakla je prof. dr. Amina Valjevac, dekanesa Medicinskog fakulteta UNSA.

 – Bilo, ne ponovilo se, ali moramo se pripremati, naše mlade kolege moraju načiti kako se ponašati u trenucima elemntarnih mepogoda, ratnih dešavanja, bilo kakve druge katastofe, vidjeli smo šta nam je covid uradio prije tri godine , vidimo šta se dešava u svijetu,poručio je doc. dr. sc. Alen Pilav, v. d. KCUS-a.

 – Ovo je podstrek mnogim mladim doktorima da otvore knjige i dodatno istraže literaturu kad je u pitanju organizacija zdravstvenog sistema nakon ovakvih katastrofa, kao i da istraže svoju ulogu u tom sistemu, bez obzira na to na kojem nivou bili, kao što je rekao prof. Gavrankapetanović, čak su i studenti medicine i srednjoškolci imali svoju ulogu u zdravstvenom sistemu tokom katastofa, kazao je Adem Nuhović iz organizacionog odbora simpozija.

Na Simpoziju se govorilo i o ulozi zdravstvenih radnika tokom pandemije korona-virusa. Događaj su organizirali Medicinski fakultet, KCUS, Bosanko američka akademija umjestnosti i nauka i Fondacija Akademija.