U posljednjim decenijama, Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima koji daleko premašuju političke i ekonomske prepreke. Jedan od najistaknutijih problema koji potresa društvenu strukturu jeste korupcija. Zbog nje, mladi sve češće traže bolje prilike izvan granica svoje zemlje, tražeći život u stabilnijem okruženju i sa većim mogućnostima. Ali, kakve ih to prilike čekaju u zemljama Evropske unije?

Za šest mjeseci studiranja na Fakultetu za strojništvo u Ljubljani putem ERASMUS+ programa, Sanel Avdić dobio je posao mladog istraživača.


Priča za Hayat TV da se, kada se prijavio na konkurs, nije nadao da će tako lako dobiti posao. Trenutno je na doktorskom studiju. Zbog jezičke barijere trenutno ne drži vježbe, ali i s tim počinje od sljedeće godine.

Sanel Avdić, mladi istraživač na fakultetu za strojništvo u Ljubljani:

– Osim benefita u vezi sa zapošljavanjem, program Erasmus dobar je i za širenje mreže ljudi, kao i mreže znanja, tvrdi Sanel.

Evropska komisija nedavno je objavila rezultate poziva za 2023. Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta, koja pruža podršku savezima visokoškolskih ustanova. Prema današnjim rezultatima, spisak je proširen za sedam novih saveza evropskih univerziteta, te sada ukupno 50 saveza obuhvata više od 430 visokoškolskih ustanova u 35 zemalja.

Danijel Bačan je cijelu srednju školu i fakultet prošao kroz članstvo u Evropskoj uniji. Priča kako se u njegovoj domovini Hrvatskoj otvorilo mnogo prilika za mlade ljude putem Erasmus projekata.

– Ja kada sam tražio svoj prvi studentski posao 2018. nisam ga mogao naći i satnica je bila tada 18 kuna. Danas zapravo postoji užasno velika ponuda posla i potraga za radnicima, a satnica se povećala do 50 posto, tako da što se tiče studenata stvarno se poboljšala situacija finansijska za sve studente, a općenito za mlade ljude bih se složio. Mislim da je sada sigurno bolje nego 2013. Usotalom, statistički podaci pokzuju da je veći standard.

Prema ranijim podacima Eurostata, Evropska unija je u 2022. godini dostigla najveću stopu zaposlenosti. Bilo je zaposleno 75 posto ili 193,5 miliona osoba u dobi od 20 do 64 godine u Evropskoj uniji, što je najveći udio zaposlenih zabilježen od početka 2009. godine. Stopa zaposlenosti pala je na 72 posto 2020. zbog pandemije, ali se postotak podigao i vratio na 73 posto godinu kasnije i dodatno porastao za dva postotna boda prošle godine. Među članicama EU 11 ih je imalo stope zaposlenosti iznad 78 posto, što je jedan od tri cilja postavljena u akcijskom planu Evropske unije do 2030. I sam bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, koji je davne 2011. godine u službi predsjednika potpisao Ugovor o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji, kaže da je Hrvatska postala ne samo bolja država nego i bolje društvo.