Mladi ne žele studirati: Ulože trud, godine, novac, a plate male

Mladi završe fakultete, odu na zavod za zapošljavanje i potom rade za 1000 do 1200 KM.


Foto: Envato
Foto: Envato

Broj upisanih studenata na fakultete počeo se kretati silaznom putanjom. Akademsko obrazovanje više ne donosi siguran ili stabilan posao, već samo dugogodišnje dugove, a studentski život više ne nudi toliko dobrobiti kao prije, piše Večernji list BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. u cilju unaprjeđenja statističkog izvještavanja u situaciji kada briga o kvaliteti i razvoju obrazovanja u BiH postaje prioritet u obrazovnim politikama na svim razinama. Podaci su poražavajući.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Službene statistike

Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u BiH, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u akademskoj 2021./22. godini u zimski semestar upisano je 76.028 studenata. Od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 njih su apsolventi.

U 2021. godini studij su završila 12.324 studenta, što je za 7,3% manje u odnosu na školsku 2020. godinu. Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem razdoblju smanjen broj studenata za 18.799. U akademskoj 2021/22. na visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9782 nastavnika i saradnika. Brojke i ne čude s obzirom na masovnost iseljavanja i činjenicu da je veliki broj onih koji su završili fakultete i na zavodima za zapošljavanje proveli najbolje godine života. Mnogi će reći da je generacijama prije nas bilo lakše.

Oni koji su završili fakultete zaposlili su se u solidnim firmama, dobili siguran posao, imali sigurnu platu, mogli su graditi i kupovati nekretnine i imati djecu. S druge strane, mlađa generacija, mladi koji su nedavno završili fakultet ili oni koji su trenutno maturanti, svjesna je kako takav razvoj situacije u životu nije realan.

Godine stvaranja hiperprodukcije kadra došle su na naplatu jer je, iako je davno upozoravano, tržište rada postalo prezasićeno. Stoga i nije iznenađenje što budući studenti ne žele trošiti vrijeme (5 godina studiranja minimalno) i novac svojih roditelja da bi nakon diplome čekali po deset godina na zavodu za potencijalni posao. A budući da se rijetko ko zapošljava preko zavoda, i duže.

Ne žele studirati

– Nema više motiva da djeca studiraju jer poslije završenog fakulteta jako je teško dobiti posao, a i kada ga dobiju, plaće su postale mizerne. Djeca postaju pragmatična i počinju razmišljati od čega mogu živjeti. Simptomatično je da najviše djece, kada je riječ o srednjoj školi, upisujemo u medicinsku. Roditelji svjesno upisuju djecu za medicinske sestre koja će sutra sigurno završiti u Evropskoj uniji jer su plaće puno bolje, kazao je prije početka ove akademske godine Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, uz veliku zabrinutost zbog činjenice da u BiH drastično pada broj studenata.

Djece u osnovnim školama diljem BiH nema, kao ni djece u srednjim, pa će i problem nedostatka studenata biti mnogo izraženiji za 5 do 10 godina. Mladi završe fakultete, odu na zavod za zapošljavanje i potom rade za 1000 do 1200 KM.

Diplomirani ekonomist, pravnik, inženjer… Počeli su razmišljati “zašto gubiti 4-5 godina da budem na zavodu, a ako dobijem posao, moram radim za 1000 – 1200 KM?” Kvalitetan obrtnik može zaraditi mnogo više, a posao može dobiti bilo gdje i u BiH i u svijetu.