Mladi na prekretnici života – koji fakultet upisati? Evo šta nudi Univerzitet u Sarajevu

Koji fakultet/smjer upisati, pitanje je koje muči mnoge mlade nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja. Ovo je možda i posljednji “bezbrižni” ljetni raspust koji će imati, a da bi pripreme za fakultet bile jednostavnije, u nastavku pročitajte koje sve smjerova na fakultetima u Sarajevu možete odabrate.

Za portal Radiosarajevo.ba profesor sa Fakulteta političkih nauka Amer Osmić je dao svoj recept i savjet mladima koji se nalaze na ovoj prekretnici, a koji će im olakšati da naprave pravi izbor u životu.

UNSA nudi više od 500 studijskih programa

Univerzitet u Sarajevu (UNSA), najstariji i najprestižniji u Bosni i Hercegovini, nudi više od 500 studijskih programa na više od 25 fakulteta i akademija, pokrivajući gotovo sva znanja – od umjetnosti, društvenih nauka, medicinskih, preko prirodnih, tehničkih, do biotehničkih nauka.

Na konkursu za akademsku godinu 2025/26., UNSA planira upis oko 5.590 studenata na prvi ciklus, uz rast od 300-400 mjesta u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Univerziteta.

Naglašeni su programi s jasnim tržišnim perspektivama: tehničke i medicinske nauke, IT u javnoj upravi, dualni i stručni programi poput AI, biomedicine, psihologije, kriminalistike i umjetnosti.

Tehnički i prirodno-matematički smjerovi (STEM)

Prirodno-matematički (PMF) i Elektrotehnički fakultet (ETF) i dalje su najtraženiji. Elektrotehnika se upisuje lako, ali, sudeći prema komentarima studenata, završiti je predstavlja pravi izazov.

Jedan student PMF-a na Redditu poručuje: “Po meni TKN SA je najbolji Computer science smjer u BiH… Profesori i asistenti su uglavnom dobri i korektni…”

Drugi dodaje da na ETF studenti uglavnom dolaze nespremni, da prijemni ispit više nije “filter” zbog čega se mnogi “muče tokom studija”.

Društvene nauke, humanistički i umjetnički fakulteti

Filozofski fakultet (FF) nudi široku paletu programa: psihologija, pedagogija, književnosti, jezike, historiju, arheologiju, bibliotekarstvo itd. Fakultet političkih nauka (FPN) ima odsjeke za politologiju, sociologiju, novinarstvo, socijalni rad i sigurnosne studije – svi na trogodišnjem BA ciklusu, uz MA i PhD nivoe.

Umjetničke akademije – Muzička i Likovna – zadovoljile su rastuće potrebe studenata: Muzička (4+1+3 godine, koncerti i festivali) i ALU (slikarstvo, kiparstvo, grafički i produkt dizajn).

Međutim, studenti na Redditu često upozoravaju na ograničenu perspektivu nakon sticanja diplome nekog od ovih smjerova. Također, društveni programi poput kriminalistike, psihologije, žurnalistike – privlače sve više pažnje, ali sa skromnijim zapošljavanjem nakon studija.

Novi programi i javna uprava

Kako se društvo mijenja i napreduje, tako se pojavljuju i neki inovativni programi, od kojih se izdvajaju:

Informacione tehnologije u javnoj upravi (ETF + Fakultet za upravu), Forenzično računovodstvo, info‑sigurnost, AI/data science, urbana poljoprivreda, nutricionizam, održivi proizvodni sistemi – sve su to novi programi koji prate globalne trendove.

Ubrzani razvoj tehnologija doprinio je tome da se sve više mladih u BiH odlučuje za IT tržište. Neki ga izbjegavaju jer je konkurentno, iako traži specijalizacije poput cybersecurity, cloud, data science.

Prilagođavanje tržišta rada

Sociolog i profesor sa Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu Amer Osmić za portal Radiosarajevo.ba ističe da recentna istraživanja u zapadnim zemljama pokazuju da će mladi, neovisno od toga šta upišu, u svojoj karijeri do nekog perioda mirovine (65 godine) promijeniti i do sedam poslova.

– Dakle ne govorim o istom poslu, kod drugog poslodavca, nego da će zamijeniti zanimanje – doškolovavanje, edukacije itd., i to je dinamika promjene radnih mjesta u ovom brzom tehnološkom napretku. Tržište rada će se prilagoditi, odnosno, potrebe za radnicima će biti drugačije nego što smo imali prije 10 godina i danas, govori profesor Osmić.

Kad savjetujemo mlade ljude, naglašava, to moramo raditi na način da slušaju sami sebe, svoje afinitete i ono što oni vide kao mogući potencijal u vlastitom sticanju znanja i razvoja.

Samo znanje nije više u fokusu

– Gdje mogu dobiti najviše kompetencije i gdje mogu svoj talent, za ono što njima ide, dodatno unaprijediti i gdje mogu biti konkurentni. Mi danas, na visokoškolskim ustanovama ne nudimo više samo znanja, nego i vještine i kompetencije.

Savjetovati mladu osobu da upiše ovaj ili onaj fakultet je prema mom mišljenju deplasirano. Smatram da ih trebamo savjetovati da slušaju svoj um jer dovoljno su znanja stekli u osnovnom i srednjem obrazovanju da znaju koje su to dimenzije u kojima se žele razvijati i koje su to napredne discipline u kojima se žele razvijati. To su moje upute, jer savjetovati da upiše nešto – danas ste deficitarni a sutra je opet potražnja za vama. Ta dinamika je zaista u malo bržem tempu nego što je bila prije, govori Osmić.

Podsjeća da je Skupština Kantona Sarajevo nedavno usvojila Nacrt Strategije za mlade koja ukazuje na potrebu bolje sinhronizacije tržišta rada sa onim što nude srednje škole i visokoškolske ustanove.

Dualno obrazovanje

Ističe da je mladima danas potreban segment “dualnog obrazovanja”.

– Ono što je nama potrebno jeste ta dimenzija odnosa znanja, vještina i kompetencija koja mlada osoba stiče na visokoškolskim ustanovama, da iste primijeni u radnom prostoru, odnosno taj neki segment dualnog obrazovanja jer mnoge mlade osobe kritiziraju kako srednjoškolski tako i visokoškoslki sistem kad je riječ o vještinama.

Vi steknete kao mlada osoba svo potrebno znanje o određenoj stvari, ali to znanje vrlo teško možete primijeniti u procesu rada, praktične nastave koja u mnogim školama i na fakultetima, naprosto nedostaje ili je neadekvatna i nedovoljna, poentira Osmić.