Studentski život

Tri sata autobusa dnevno: Kako putujući student može iskoristiti vrijeme u prevozu

Putovanje do fakulteta i nazad često oduzima sate i donosi ogroman umor. Donosimo realistične savjete kako organizovati dan i šta zaista možete učiti u prepunom autobusu.

Tri sata autobusa dnevno: Kako putujući student može iskoristiti vrijeme u prevozu
Ilustracija: STUDOMAT

Svako ko je barem jedan semestar proveo putujući iz manjeg mjesta ili prigradskog naselja do fakulteta u Sarajevu, Tuzli, Mostaru ili Banjoj Luci, vrlo dobro zna taj specifičan osjećaj. Alarm zvoni u ranu zoru, vani je još uvijek mrak, a na stanici vas dočekuje hladan zrak i prepun međugradski autobus. Kada saberete vožnju u oba smjera, čekanja na stanicama i gradske gužve, računica je neumoljiva jer često izgubite i više od tri sata dnevno. To je vrijeme u kojem vaši cimeri ili kolege koji žive u studentskim domovima ili iznajmljenim stanovima pored fakulteta još uvijek spavaju, ponavljaju gradivo ili jednostavno odmaraju.

Mit o učenju u pokretu i surova realnost

Na internetu se često mogu pronaći savjeti o tome kako u prevozu trebate čitati teške udžbenike, rješavati komplikovane zadatke ili pisati seminarske radove na laptopu. Svako ko se barem jednom vozio lokalnim prevozom u Bosni i Hercegovini zna da su takve ideje potpuno neprimjenjive. U praksi se susrećete sa gužvom gdje često stojite na jednoj nozi, lošim putevima punim rupa, slabim osvjetljenjem i bukom razgovora drugih putnika. Čitanje sitnog teksta pod takvim uslovima najčešće izaziva samo mučninu, jaku glavobolju i dodatni zamor očiju.

Zbog toga je prvi korak ka boljoj organizaciji prihvatanje realnosti. Autobus nikada neće biti tiha čitaonica niti vaša radna soba. Umjesto da forsirate nemoguće i osjećate krivicu jer niste prešli pedeset stranica anatomije ili građanskog prava dok vozilo poskakuje na cesti, prilagodite svoje ciljeve okolnostima.

Šta se zaista može raditi u vožnji

Iako duboko i analitičko učenje otpada, tri sata dnevno ipak nisu potpuno izgubljena ako ih pametno iskoristite za takozvane pasivne ili lagane zadatke. Ključ je u pripremi materijala prije nego što zakoračite na stanicu.

  • Slušanje snimljenih predavanja ili sažetaka: Ako profesori dozvoljavaju snimanje zvuka ili ako sami sebi snimite definicije na diktafon telefona, vožnja je idealna za preslušavanje. Sve što vam treba jesu jednostavne slušalice koje barem djelimično blokiraju vanjsku buku.
  • Korištenje digitalnih kartica: Aplikacije poput servisa Anki omogućavaju vam da prelistavate kartice sa kratkim činjenicama, formulama, stranim riječima ili godinama. To možete raditi držeći se jednom rukom za šipku, a drugom listati po ekranu pametnog telefona.
  • Pregledanje slika i dijagrama: Ako učite predmete koji zahtijevaju vizuelno pamćenje, fotografišite skripte ili tabele dan ranije. Pregledanje fotografija u galeriji telefona ne zahtijeva prevelik napor za oči poput čitanja dugih pasusa teksta.
  • Planiranje i administrativne obaveze: Vrijeme na sjedištu možete iskoristiti da odgovorite na studentske mejlove, provjerite obavještenja na fakultetskoj platformi ili posložite raspored obaveza za naredni dan.

Priznajte sebi fizički umor

Jedna od najvećih zamki u koju studenti putnici upadaju jeste ignorisanje činjenice da samo putovanje troši ogromnu količinu energije. Stalno prilagođavanje tijela kretanju vozila, borba za prostor, promjene temperature i buka iscrpljuju organizam jednako kao i fizički rad. Kada nakon takvog puta stignete kući u predvečerje, potpuno je prirodno da osjećate težak umor u mišićima i pad koncentracije.

Ako od sebe očekujete da odmah nakon povratka sjednete za radni sto i učite još četiri sata punim intenzitetom, brzo ćete doživjeti sagorijevanje. Zato je važno da u raspored ugradite prelazni period. Pola sata odmora, lagana šetnja, tuširanje ili obrok bez gledanja u skripte pomoći će vašem mozgu da napravi jasnu granicu između napornog puta i vremena predviđenog za učenje kod kuće.

Strateški san umjesto forsiranja

Ponekad je najpametnija stvar koju možete uraditi u autobusu jednostavno zatvoriti oči. Kvalitetan san u prevozu je rijedak, ali čak i kratki drijemež od dvadeset minuta može osvježiti vaš mozak i ublažiti nakupljeni umor. Ponesite čepiće za uši, navucite kapuljaču i naslonite se koliko god vam prostor dozvoljava. Ako taj period iskoristite za odmor, kući ćete stići sa barem malo sačuvane energije za rad, umjesto da dođete potpuno slomljeni uzaludnim pokušajima čitanja uz treperavo svjetlo.

Organizacija sedmice i vikenda

Studenti koji putuju moraju biti znatno bolji organizatori od onih koji stanuju blizu fakulteta. Vaš radni dan ne traje osam, nego često jedanaest ili dvanaest sati. Zbog toga teške lekcije, izradu seminarskih radova i rješavanje zadataka ostavite za dane kada nemate predavanja ili za vikend. Tokom radne sedmice fokusirajte se na praćenje nastave i minimalno održavanje kontinuiteta, a glavninu posla obavite u miru svog doma kada niste opterećeni voznim redom.

Biti student putnik zahtijeva posebnu vrstu discipline i mentalne snage. Umjesto da gledate na sate provedene u prevozu kao na izgubljeno vrijeme, prihvatite ih kao specifičan dio svoje studentske svakodnevice i prilagodite im se realno, bez nerealnih očekivanja i sa puno razumijevanja prema vlastitom tijelu.

Dodaj STUDOMAT među omiljene izvore na Googlu
Komentari (0), ostavi i ti komentar

Nastavi čitati u rubrici Studentski život