Završetak osnovnih studija donosi osjećaj olakšanja, ali i novu dilemu: Šta dalje? Za mnoge studente, sljedeći logičan korak je upis na master studij.

Međutim, izbor pravog programa može biti zbunjujuć i stresan – naročito ako nisi siguran/a želiš li nastaviti istim akademskim putem ili skrenuti u neku sasvim novu oblast. A uz to dolazi i pritisak okoline, porodice, tržišta rada i ličnih ambicija.

Ako se osjećaš izgubljeno – nisi sam/a. Mnogi studenti prolaze kroz sličnu fazu nesigurnosti. Zato smo pripremili jednostavan vodič koji ti može pomoći da taj važan izbor doneseš promišljeno i bez panike.

1. Procijeni vlastita interesovanja i ciljeve

Prije nego što se baciš na listanje fakulteta i rokova, zastani i zapitaj se:

  • U čemu zaista uživam?
  • Koje teme, oblasti i zadaci mi najviše “leže”?
  • Gdje se vidim za pet godina – i kako master može pomoći da dođem do toga?

Ako ti se odgovori ne pojave odmah – napravi listu svojih dosadašnjih iskustava, predmeta koji su te najviše zanimali, vještina koje želiš razviti i stvari koje te motiviraju. Tvoj master ne mora biti savršeno “logičan” nastavak osnovnog studija – ali bi trebao imati smisla u kontekstu tvojih interesa i ciljeva.

2. Istraži tržište rada i buduće mogućnosti

Koliko god volio/la neku oblast, realnost je da master studij predstavlja i ulaganje – u vrijeme, energiju i novac. Zato vrijedi istražiti kakva je potražnja za određenim zanimanjima u tvojoj zemlji (ili inostranstvu), koje vještine se traže, i kakve su prognoze zapošljavanja.

Posjeti web stranice za zapošljavanje, pregledaj oglase, razgovaraj s ljudima iz branše ili potraži izvještaje o zapošljavanju mladih. Ako planiraš ostati u BiH, sagledaj lokalne prilike. Ako razmatraš odlazak vani – istraži i međunarodno tržište rada.

3. Prouči programe, predmete i uslove upisa

Samo zato što dva programa nose isti naziv ne znači da su isti. Neki masteri su istraživački orijentisani, drugi praktični. Negdje je fokus na teoriji, a negdje na projektima i saradnji s industrijom.

Uporedi sljedeće elemente:

  • koje predmete nudi program,
  • kakva je struktura studija (predavanja, seminari, istraživački rad),
  • trajanje i cijena programa,
  • mogućnosti mobilnosti i razmjene,
  • priznanje i akreditacija fakulteta.

Dobra praksa je i pogledati nastavne planove i imena profesora, jer to često otkriva puno o kvaliteti i smjeru programa.

4. Razgovaraj s bivšim studentima i profesorima

Iskustva iz prve ruke često znače više od svih promotivnih brošura. Pokušaj stupiti u kontakt s nekim ko je već završio ili pohađa program koji te zanima. Pitaj ih o:

  • atmosferi na fakultetu,
  • podršci profesora,
  • opterećenju tokom studija,
  • praktičnoj primjeni znanja,
  • zapošljavanju nakon diplome.

Većina studenata će rado podijeliti svoje iskustvo – samo trebaš pitati.

5. Ne boj se promjene smjera

Ako te zanima oblast koju nisi studirao/la na osnovnim studijima, master može biti savršena prilika za promjenu pravca. Mnogi programi dozvoljavaju prelazak iz srodnih oblasti, a uz dodatne kurseve ili pripremne seminare, brzo ćeš uhvatiti korak.

Ne moraš se cijeli život baviti onim što si studirao/la s 19 godina. Ljudi se mijenjaju – i to je sasvim u redu.

Na kraju – ne traži savršen, nego smislen izbor

Ne postoji univerzalni “najbolji” master program. Postoji onaj koji je najbolji za tebe, u skladu s tvojim interesima, ambicijama i okolnostima. Ako mu pristupiš informirano, bez panike i otvorenog uma – napravit ćeš dobar izbor.