Kako je Elon Musk od beznačajne video igre došao do 16 milijardi dolara?

Elon Musk jedan je od najzanimljivijih likova u Silicijskoj dolini, a mediji obožavaju obje njegove kompanije.

27.08.2017.

Naime, i Tesla Motors i SpaceX spadaju u kategoriju onih kompanija koje privlače medije, a njihova vrijednost i dalje raste jer bi u budućnosti mogle u potpunosti transformirati transportnu industriju.

Danas je “težak” 16,6 milijardi dolara i dok kod nekih drugih “wunderkindova” iz Silicijske doline možemo govoriti o uspjehu koji se dogodio preko noći, Elon Musk nije jedan od njih, piše Time.

Ovo je njegovih osam inovativnih poteza koje je povukao prije nego je postao milijarder.

Stvorio je i prodao svoju video igru kad je imao samo 12 godina

Radilo se o svemirskoj pucačini imena “Blastar” za koju vjerojatno niste ni čuli osim ako zaista pozorno niste pratili industriju ranih osamdesetih. Muska su odmalena zanimala računala, a programirati je počeo sa samo devet godina.

Uglavnom, 1984. je u BASIC-u stvorio video igru čiji je izvorni kod prodao za 500 dolara i to je bio njegov prvi poslovni potez. Tvrdi da se radi o “beznačajnoj igri koja je i dalje bolja od Flappy Birda”.

Radio je kao čistač kotlovnice u pilani

Nakon što je 1988. napustio Južnu Afriku, Musk je radio gomilu bezveznih poslova u Kanadi. Prema biografiji, koju je napisala Ashlee Vance, Musk je radio na farmi svog rođaka u Waldecku, a u Vancouveru je naučio koristiti motornu pilu.

Nakon posjeta zavodu za zapošljavanje, tražio je najbolje plaćeni posao, a radilo se čišćenju kotlovnice u jednoj pilani. Radilo se o 18 dolara po satu (solidna satnica u 1989.), ali i groznom i napornom poslu koji je uključivao nošenje zaštitnog odijela, puzanje i zavlačenje u uske prostore i lopatanje otpada na izuzetno visokim temperaturama.

Vješto je iskemijao stažiranje u banci

Nakon što se s bratom Kimbalom vratio u Kanadu, braća su počela proučavati poduzetnike s kojima su se željeli upoznati i telefonski ih zivkati pozivajući ih na ručak. I dok bi neki na ove neželjene pozive reagirali negativno, Musk je imao sreću i stupio u kontakt s Peterom Nicholsonom iz Bank of Nova Scotia koji je bio impresioniran njegovom inicijativom.

Kada ih je upoznao, Nicholson je bio toliko oduševljen Muskom da mu je postao mentor i ponudio ljetno stažiranje u banci za 14 dolara po satu.

Da dodatno zaradi, prodavao je računala iz svoje studentske sobe

Tijekom pohađanja sveučilišta Queens u Ontariju, Musk je imao unosan posao sa strane. Prodavao je dijelove i sastavljena računala, a “ured” je imao u studentskoj sobi. Sastavljao je konfiguracije kolegama s faksa ovisno o njihovim potrebama.

– Ako njihova računala nisu radila ili su imala virus, popravljao bih ih. Znao sam riješiti svaki problem, opisao je svoja iskustva.

Stanarinu je plaćao tako što je svoju kuću pretvorio u klub

Nakon što se 1992. prebacio na sveučilište u Pennsylvaniji, Musk je kvalitetno iskoristio svoje poduzetničke instinkte. S prijateljem se uselio u kuću bratstva. Tijekom tjedna bi učili, ali tijekom vikenda bi kuća postajala klub. Preciznije, točionica alkohola. Prekrili bi prozore vrećama za smeća, a Musk koji nikada nije bio veliki cuger (povremeno votka i Cola), ostajao bi trijezan kako bi stvari držao pod kontrolom. Održavao bi tulume i naplaćivao upad.

– Tako sam plaćao studiranje. U jednoj noći bih zaradio dovoljno za mjesečnu stanarinu, rekao je Musk. Štoviše, znao je čak nagovoriti vlastitu majku Maye da radi na upadu.

Napustio faks i započeo vlastiti startup

Iako je pred njim bila sjajna akademska budućnost, Musk je odustao od daljnjeg studiranja i zaključio da se veća zarada krije u internetu. Ispisao se s faksa i 1995. s bratom pokrenuo Zip2, kompaniju koju bismo najpreciznije mogli opisati kao online ekvivalent žutim stranicama. Kako bi započeli biznis, on i njegov brat iskoristili su 28 tisuća dolara s očevog računa.

Milijunaš je postao četiri godine kasnije

On i njegov brat 1999. prodali su Zip2 kompaniji Compaq koja je bila vodeći proizvođač PC sustava, sve dok ih 2002. nije preuzeo HP. Radilo se o iznosu od 307 milijuna dolara, a Muskovi su na račun spremili 22 milijuna dolara.

A onda je počeo pametno ulagati

Nedugo nakon prodaje Zip2, Musk je investirao vlastitih 12 milijuna dolara i postao jedan od osnivača X.coma koji je zamišljen kao budućnost internetskog bankarstva. Ranih dvijetisućitih, X.com se spojio sa suparničkim Confinityjem i dvije kompanije pretvorile su se u novu koja je nosila naziv PayPal. Kao većinski dioničar, Musk je nakon mnogo navlačenja maknut s mjesta izvršnog direktora, a PayPal je u srpnju 2002. prihvatio ponudu eBaya iako se Musk tome protivio. Radilo se o iznosu od 1,5 milijardi, a Musk je postao bogatiji za 180 milijuna dolara.

(Index.hr)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.