Kafići puni, učionice i amfiteatri prazni: Je li politika zaboravila studente?

"U kafiću se može piti, ali na fakultetu moramo održavati distancu."


Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Njemački klubovi, pubovi i uredi ponovo vrve ljudima, a studenti su i dalje izolirani od profesora i kolega jer su predavaonice zaključane. Osjećaju se prevareno.

Advertisements

Dva koraka od kreveta do stola, posljednjih 18 mjeseci

Dva koraka, od kreveta do stola, svako jutro posljednjih 18 mjeseci. Tako izgleda Cinarovo studiranje na Sveučilištu u Bonnu otkad je pandemija počela. Kao i mnogi drugi, 20-godišnji Cinar Alpdundar, koji se u Njemačku doselio iz Turske, posljednja je tri semestra proveo u spartanskim uvjetima sobe površine 13 kvadrata u stanu koji dijeli s još dvojicom cimera.

Kraj ovih okolnosti i dalje se ne nazire, iako se restorani, klubovi i barovi ponovo pune posjetiteljima.

 – Jednostavno više nisam motiviran. A volim matematiku, još od svoje šesnaeste godine i u tome sam najbolji. No sada jednostavno ima trenutaka kad želim odustati, govori Alpdundar za DW. Njegova frustracija odražava stanje mnogih od 3 miliona studenata koji trenutno studiraju u ovoj zemlji.

Rezultati istraživanja o iskustvu studiranja u pandemijskim uvjetima nisu ohrabrujući. Prema studiji provedenoj 2021. godine na Sveučilištu Trier, 60 posto studenata zabrinuto je za svoj akademski uspjeh, a otprilike 70 posto njih ima problema s koncentracijom i održavanjem fokusa.

 – Tokom virtualnih predavanja i seminara, pitam manje pitanja kad nešto ne razumijem. Osjećam veću mentalnu barijeru kad treba upaliti mikrofon i govoriti, kaže Alpdundar koji je prije pandemije bio ambiciozan, dobivao najbolje ocjene, a sada odmahuje glavom na ovu temu.

Raquel Capella, rođena u Rio de Janeiru, doselila je kako bi završila diplomski studij iz okolišne znanosti u zapadnonjemački grad Landau. Otad je posjetila samo svoje sveučilište, i to u par navrata. Jedva da ima neposredni kontakt sa svojim profesorima.

Alpdundarovo i Capellino iskustvo studiranja odražava ono što je primijetio Stefan Grundmann, profesor prava na Sveučilištu Humboldt u Berlinu.

 – 50% studenata koji se sa studijem uspješno nose, ali nemaju ocjene poput onih u top 5% generacije, oni su koji najviše profitiraju od kontaktne nastave i diskusija koje se na predavanjima pokreću, kazao je. Dalje smatra da je većini studenata nastava uživo potrebna kako bi dublje shvatili gradivo.

Kafići krcati, predavaonice prazne

Prošli je semestra označio prekretnicu za mnoge studente, sve snažnije frustrirane oprečnim odlukama sveučilišta u usporedbi s onima u domeni javnoga života.

 – Dok studenti moraju odražavati distancu na kampusima, do deset osoba može se alkoholizirati i zabavljati za stolom u kafiću, napisao je u otvorenom pismu administraciji svog fakulteta Jakob Hofer, student Tehničkog sveučilišta u Münchenu.

Alpdundar pak smatra da su u planovima ukidanja restrikcija i otvaranja zaboravili sveučilišta.

Advertisements

 – Niko ne govori o nama. Diskusije se vrte oko otvaranja škola i važnosti da se podrže obitelji i stariji. Osjećam kao da su nas političari zaboravili, govori.

Međunarodnim studentima dvostruko teže

Među najsnažnije pogođenima je 320 hiljada stranih studenata koji su zbog studija doselili u Njemačku. Virtualna nastava za njih je značila akademsku, ali i kulturnu izolaciju.

Alpdundar, koji se nada ostati u Njemačkoj zauvijek, brine da će izgubiti povezanost sa zemljom i ljudima.

 – Bilo je to iskustvo usamljenosti. Nisam imao prilike upoznavati ljude i unaprijediti njemački jezik. Uvijek sam se ponosio koliko dobro vladam ovim jezikom, ali sada sam nazadovao, govori.

30% manje internacionalnih studenata

Mnogi međunarodni studenti odustali su od studiranja u Njemačkoj zbog pandemije. Prema Federalnom uredu za statistiku, prošle je godine u zemlju stiglo gotovo 30% manje stranih studenata.

Iako neka sveučilišta, poput Sveučilišta u Bonnu, internacionalnim studentima nude podršku u obliku “Sprachcafea” (neformalnih druženja s kolegama), virtualnih kafa i online kurseva jezika, Alpdundar i mnogi njegovi internacionalni prijatelji kažu da pokušavaju izbjeći ekrane i dodatno vrijeme koje provode pred njima. Radije bi, naravno, uživo popili šoljicu kafe s kolegama ispred zgrade fakulteta.

 – Sveučilišta su bila zaključana dovoljno dugo. Vrijeme je da se otvore, kaže Alt. Optimističan je da će se studenti najesen ipak vratiti u zgrade fakulteta. Mnoga sveučilišta već rade na planovima otvaranja, no još ih nisu službeno objavila.

Trenutna situacija daje naslutiti da će se predavanja s manjim brojem polaznika moći održavati na fakultetima, uz uvjet da se polaznici distanciraju i vakcinišu ili testiraju. Sve ostalo, čini se, do daljnjega će ipak biti odgođeno.

Hibridni model, s vakcinisanim studentima koji dolaze na predavanja uživo, a ostalima koji slušaju predavanja od kuće, nije održiv na mnogim sveučilištima kojima nedostaje oprema za streamanje u realnom vremenu u velikim predavaonicama u koje stane mnogo studenata, smatra Alt.

Unatoč optimističnim planovima, aktualni porast broja zaraženih baca sumnju na nadanje da će se studenti ujesen vratiti u predavaonice.

 – To će značiti da će neki studenti studirati na daljinu treću godinu zaredom. Temelji njihovog visokog obrazovanja položit će se virtualno, zabrinut je Grundmann.