Istrošenost je najgora posljedica učenja: Uz ove savjete lakše ćete se nositi sa stresom

Dok se pripremaš za ovaj ispit, lako je upasti u zamku prekomjernog učenja, zanemarivanja vlastitog zdravlja i mentalnog mira, što može dovesti do burnouta.

Što je burnout?

Burnout je stanje koje karakterizira ekstremna iscrpljenost, osjećaj bespomoćnosti i gubitak motivacije. Može se javiti kada smo izloženi dugotrajnom stresu bez odgovarajuće podrške i odmora. U kontekstu priprema za ispitne rokove, burnout se često manifestuje kao osjećaj preopterećenosti količinom gradiva, strahom od neuspjeha i stalnim pritiskom da se postignu visoki rezultati.

Burnout se ne događa preko noći. To je postupan proces koji se razvija tokom vremena i može se prepoznati kroz nekoliko faza. U početku, možeš osjećati blagi umor i stres, ali kako vrijeme prolazi, simptomi postaju sve izraženiji i počinju utjecati na tvoje svakodnevne aktivnosti. Zato je važno biti svjesna znakova burnouta i poduzeti korake kako bi se spriječio ili ublažio.

1. Organizuj svoje vrijeme

Planiranje je ključ uspjeha tokom ispitnih rokova. Napravi detaljan raspored učenja i drži ga se. Pazi da u rasporedu ima dovoljno vremena za odmor i slobodne aktivnosti. Korištenje aplikacija za planiranje može ti pomoći da ostaneš organizovan/naa i smanjiti stres povezan s osjećajem preopterećenosti. Redovno pregledaj i prilagođavaj svoj raspored kako bi bio realističan i ostvariv. Pokušaj koristiti metode poput Pomodoro tehnike, gdje radiš intenzivno 25 minuta, a zatim uzmeš kratku pauzu od 5 minuta. Nakon četiri takva ciklusa, napravi dužu pauzu od 15-30 minuta.

2. Postavi realne ciljeve

Postavljanje realnih ciljeva pomoći će ti da ostaneš motivisan/na. Podijeli gradivo na manje dijelove i postavi male, ostvarive ciljeve za svaki dan. Na taj način ćeš imati jasnu sliku o svom napretku i osjećat ćeš se uspješno. Realni ciljevi također pomažu u izbjegavanju preopterećenja i omogućuju ti da bolje pratiš svoj napredak. Svaki dan postavi glavne ciljeve koje želiš postići, a zatim ih razbij na manje zadatke. Na kraju svakog dana, provjeri šta si postigao/la i prilagodi planove za sljedeći dan ako je potrebno.

3. Redovno se odmori

Odmor je važan koliko i učenje. Pravilo 50/10 može biti od velike pomoći – nakon svakih 50 minuta učenja, uzmi 10 minuta pauze. Tokom pauze možeš raditi nešto što te opušta, poput šetnje, slušanja muzike ili jednostavnog istezanja. Odmori omogućuju mozgu da obradi i zadrži informacije koje naučiš te pomažu u smanjenju stresa.

4. Vježbaj i zdravo se hrani

Tjelovježba i zdrava prehrana su ključni za održavanje energije i smanjenje stresa. Redovna fizička aktivnost, poput trčanja, joge ili čak kratkih šetnji, može poboljšati tvoje raspoloženje i koncentraciju. Pazi na unos hrane bogate vitaminima i mineralima kako bi tvoje tijelo imalo sve što mu je potrebno za optimalno funkcioniranje. Izbjegavaj prekomjerni unos kofeina i šećera koji mogu uzrokovati nagle promjene u energiji i raspoloženju.

5. Spavaj dovoljno

San je izuzetno važan za tvoje zdravlje i sposobnost učenja. Pokušaj spavati najmanje 7-8 sati svake noći. Nedostatak sna može ozbiljno utjecati na tvoje pamćenje, raspoloženje i ukupnu produktivnost. Pravilna higijena spavanja, uključujući dosljedno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, može ti pomoći održati kvalitetan san.

6. Komuniciraj s drugima

Podrška prijatelja i obitelji može biti od velike pomoći u stresnim periodima. Razgovaraj s njima o svojim osjećajima i brigama. Ponekad samo dijeljenje svojih misli s nekim može smanjiti osjećaj stresa. Također, možeš razmijeniti iskustva i savjete s vršnjacima.