U Njemačku dolazi sve veći broj imigranata sa visokom školskom spremom. To je trend kome su njemački političari godinama težili. Naučnici međutim, smatraju da takav razvoj nije isključivo pozitivan.
Vremena u kojima su imigranti u Njemačkoj bili turski radnici po fabrikama ili poljski radnici na gradilištima su prošla. Danas u Njemačku dolaze ljekari iz Grčke ili inženjeri iz Španije. Tu promjenu potvrđuje i statistika: između 2005. i 2009. godine udio imigranata sa fakultetskom diplomom porastao je sa 30 na 44 posto. To je pokazala i upravo objavljena studija Instituta za ispitivanje tržišta rada u Nirnbergu. Autori studije kažu da je uzrok takvog razvoja činjenica to što je visokokvalifikovanim imigrantima olakšan pristup njemačkom tržištu rada.
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Većina visokoobrazovanih imigranata u Njemačku dolazi iz zemalja članica Evropske unije. Herbert Bruker, istraživač Instituta za ispitivanje tržišta rada i zapošljavanja, smatra da su za aktuelni trend dolaska visokokvalifikovanih useljenika zaslužne inicijativa EU, poput Bolonjskog procesa. Riječ je o pokušaju da se pojednostavi priznavanje kvalifikacija van granica zemalja Unije.
Preglomazan sistem
Imigranti koji rade na poslovima za koje je potrebna niska kvalifikacija – kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo i poljoprivreda – nisu po pravilu niskokvalifikovani. “Vjerovatno ti ljudi rade na mjestima koji su ispod njihovih kvalifikacija”, kaže Bruker.
Istraživač Ludger Pris sa Univerziteta u Bohumu je eksplicitniji i kaže: “Naš sistem za priznavanje kvalifikacija je još uvijek suviše glomazan. Na tom planu se mnogo toga mora mijenjati”. Od aprila 2012. godine migranti u Njemačkoj imaju pravo da zahtijevaju da rok za priznavanje diplome ne bude duži od tri mjeseca.
Uprkos takvim preprekama, Herbert Bruker predviđa da će Njemačka od 2014. postati još privlačnija za imigrante iz Rumunije i Bugarske. Tada će građani te dvije nove članice EU steći pravo da konkurišu na njemačkom tržištu rada bez radne dozvole. Do sada, takozvano slobodno kretanje radnika nije važilo za sve imigrante iz istočnoevropskih zemalja.
Otežan pristup niskokvalifikovanima
Uprkos strahu političara da bi nezaposleni imigranti mogli da opterete njemački socijalni sistem, skoro svih 80.000 imigranta koji su u Njemačku došli nakon olakšavanja uslova za slobodno kretanje radnika u EU, našli su posao. Međutim, dok su za neke imigrante vrata na njemačko tržište rada otvorena, drugima je dolazak u Njemačku znatno otežan.
“Odredba o otežanom dobijanju dozvole boravka za zemlje van EU dovele su do sve manjeg broja izbjeglica u Njemačkoj“, kaže istraživač za migracije Ludger Pris. To pravilo podrazumijeva da se u zemlji preko koje se dolazi u EU podnese zahtjev za azil. Najčešće se radi o najjužnijim zemljama poput Grčke, Španije i Italije. “Činjenica jeste da Njemačka ne dopušta niskokvalifikovanim radnicima iz siromašnih zemlja pristup na svoje tržište rada i o toj temi bi moralo da se raspravlja u euforičnim debatama o visokokvalifikovanim migrantima”, zaključuje Pris.
(dw.de)