Porodice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države?

Teze koje više ne ulaze u takmičarski dio Debatologije.

Moderator: STUDOMAT

Post Reply
Debatologija
Posts: 594
Joined: Mon Apr 08, 2013 1:34 am

Porodice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države?

Post by Debatologija » Mon Jul 04, 2016 1:25 pm

Porodice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države?

http://www.6yka.com/novost/108227/majka ... ego-takvog

Sejla Cajdin
Posts: 18
Joined: Thu Jul 07, 2016 12:04 am

Odg: Porodice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države?

Post by Sejla Cajdin » Thu Jul 07, 2016 12:58 pm

U ovoj tezi ću zauzeti afirmacijski stav.U BiH se javlja velik broj osoba ovisnih o raznim drogama, opijumima i slično. Zbog toga su njihove porodice izložene mrkotrpnom nasilju nad njima. U posljednjih deset godina je zabilježen značajan porast uživanja u heroinu kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini gdje su procjene o ovisnicima o opijatima alarmante.Sama pojava droge kod jednog člana porodice, stvara veliki problem za čitavu porodicu i zahtjeva neophodnu pomoć od strane državnih institucija. Smatram da porodoice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države i da djeluju na području cjeolkupne BiH. Neophodno je preventivno djelovanje u cilju što efikasnijeg suzbijanja same ovisnosti. Najveći problem redstavlja i neiformisanost kako mladih tako i njihovih porodica.
Broj ovisnika o drogama i broj smrtnih slučajeva povezanih s uživanjem droga povećao se prvi put u posljednjih šest godina, a u SAD-u se može govoriti o svojevrsnoj “epidemiji”, dijelom i zato što se droga može jeftino nabaviti, navodi se u nedavno objavljenom izvještaju UN-ovog ureda za droge i kriminal (UNODC).
U godišnjem globalnom izvještaju, povodom 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga UNODC navodi da je značajan porast uživanja u heroinu u posljednjih deset godina posebno izražen u Sjevernoj Americi, a puno ga je i na evropskom tržištu.
Situaciju s drogom u Bosni i Hercegovini treba posmatrati u kontekstu ukupne socio-ekonomske i demografske situacije u posljednje dvije decenije, naročito uzimajući u obzir vrijeme rata i njegov uticaj. Do naglog porasta broja uživalaca narkotika, pa tako i lica koja prodaju drogu, u Bosni i Hercegovini je posebno došlo u periodu poslije rata. Položaj BiH na takozvanoj “balkanskoj ruti” trgovine narkoticima doprinijelo je povećanoj dostupnosti narkotika u Bosni i Hercegovini.
– Devet godina ovisnik o heroinu –
Period poslijeratnog odrastanja, besperspektivnost, nedostatak zanimacije, doveli su Dalibora (36) iz Sarajeva do ovisnosti o drogama. S korištenjem “lakih” droga, u smislu eksperimentisanja, počeo je početkom srednje škole, kada se u društvu pojavila marihuana, a onda je došao i heroin od kojeg je bio ovisan devet godina.
“Dobar dio društva je ostao na marihuani, a drugi je želio probati i to jer je vremenom marihuana dosadila. Tada počinje nevolja. Zagazio sam duboko u ovisnost, sa nekih 17-18 godina i bio devet godina ovisan o heroinu. Što više uzimate heroin manje je zadovoljstvo, manji je osjećaj onog prvobitnog zadovoljstva tako da je i tu došlo do zasićenja. Uvijek je postojala ta želja, vremenom sam postao ovisan, ali sam u dubini želio da izađem iz tog problema. Međutim, nisam imao ni načina, ni podrške tako sam sve dublje i dublje tonuo u ovisnost”, ispričao je Dalibor u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
Nakon, kako je kazao, svih “ispucanih bonusa” kod prijatelja, posuđivanje novca, gubljenja poslova potražio je pomoć u JU Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Sarajevo. U Zavodu se zadržao šest mjeseci gdje od heroinske ovisnosti prešao na ovisnost o medikamentima, zamjenskim lijekovima koje je pio.
“U dubini sebe sam želio da ne budem ovisan ni o čemu, da budem svoj u konačnici. Nakon što sam ispucao sve bonuse raznoraznih pokušaja liječenja i skidanja samostalno, pripisujući samom sebi kojekakve terapije odlučio sam se i na taj korak. Otišao sam u terapijsku zajednicu gdje sam bio nešto manje od godinu dana. Početak je bio jako težak. Ono što mi je bilo rečeno pri samom dolasku jeste da svoj problem ne tražim ni u prijateljima, ni u poznanicima, ni u porodici, niti bilo kome, već u samom sebi”, kazao je Dalibor.
– Važnost resocijalizacije –
Tvrdi da nije bilo lako odreći se samog sebe i pobijediti sebe, stare navike, način življenja i razmišljanja. Iz terapijske zajednice izašao je s mišlju da se mora negdje priključiti kako bi ga ljudi prepoznali kao novog, sadašnjeg Dalibora koji će se boriti za život, za bolje sutra kako sebe tako i svoje porodice.
“Počeo sam volontirati i postao član udruženja ‘Proslavi oporavak’, našao sam posao. Resocijalizacija nije nimalo laka. Teška je. Prvi period je prošao teško, bilo je uspona i padova u smislu oslobođen sam od ovisnosti, ali me ljudi i dalje gledaju kroz neko velo sumnje što je na kraju i normalno s ove distance kada pogledam. Ustrajnost u činjenju dobra me je održala i dan danas da radim to što radim i pomažem ljudima kojima je potrebna pomoć”, ispričao je Dalibor koji je sada zaposlen čovjek i otac dvoje djece.
Važnost resocijalizacije u kompleksom procesu oporavka od ovisnosti prepoznalo je udruženje “Proslavi oporavak” čiji je član i Dalibor. Ova organizacija osnovana je 2008. godine od oporavljenih ovisnika koji su imali za cilj da vlastitim primjerom pokažu da je oporavak od ovisnosti moguć i koji su započeli programe u koje su se uključivali ljudi koji su izlazili iz rehabilitacijskih centara.
– Pomjera se dobna granica prvog uzimanje droga –
“Prepoznali smo problem nedostatka resocijalizaije. Ljudi koji su završavali liječenje u nekoj od terapijskih zajednica nisu nailazili na adekvatnu podršku, niti od institucija, niti od strane svojih najbližih”, kazao je predsjednik ove nevladine organizacije.
U razgovoru za AA je istakao da kroz osam godina rada i kroz saradnju s mnogim javnim ustanovama i nadležnim ministarstvima, može reći da se u BiH ovisnička scena ovisno o drogama promijenila i da se dobna granica prve konzumacije droge spustila na 13 godina.
Istakao je da je posljednjih godinu-dvije dobna granica onih koji se obraćaju za pomoć njihovom udruženju sa oko 30 godina spustila na 21, što ukazuje na to da se ovisnička populacija promijenila i da je najčešće riječ o korisnicima sintetičke droge “anfetamin speed”.
Udruženju “Proslavi oporavak” javljaju se ovisnici koji traže pomoć i motivaciju za liječenje, te oni koji su završili tretman u nekoj komuni i koju teže uspješnoj resocijalizaciji.
“Sada je problem što treba pronaći novu sredinu. S kim se družiti? Nisu educirani – Trebaju edukaciju. Nisu zaposleni – Trebaju se zaposliti. Više nije pitanje samo zaposlenja nego i pravog odabira posla. U tome im pomažemo da im kroz primjere, kontakte komunikacije i saradnje omogućimo da prvi korak u resocijalizaciji bude lakši”, kazao je Goić.
– Nedostatak sistemske pomoći –
Kako je kazao, u državi postoje programi za podršku ovisnicima, ali nedostaje sistemska pomoć, odnosno jedna “zaokružena cjelina”.
“Za pozitivan primjer bih uzeo Hrvatsku koja sa svojim Uredom za droge u kojem je zaposleno 12 ljudi koordinira radom svih. Nama fali krovna institucija i koordinacija”, rekao je Goić.
Poručio je da ovisnost treba tretirati na jedan multidisciplinaran način jer, kako je kazao, ovisnost nije problem koji se tretira samo medicinski.
“Ukoliko se ograniči da problem ovisnosti tretiramo samo na medicinski način onda je sve u lijeku. Znamo da nijedan lijek ne može promijeniti ljudski karakter. Trebamo pristup – socijalni i psihosocijalni, i da kroz te stvari dođe do jedne poželjne promjene u ponašanju ovisnika. Ne samo na medicinski način, jer danas medicina može zaustaviti svaku ovisnost, ali samo zaustaviti. Ali, da ona može čovjeka dovesti na mjesto gdje on dugotrajno apstinira – jako teško”, poručio je Goić.
Na osnovu prikupljenih operativnih podataka državnog Ministarstva sigurnosti, područje Bosne i Hercegovine predstavlja tranzitno područje krijumčarenja opojnih droga.
Na ilegalnom tržištu u Bosni i Hercegovini prisutne su gotovo sve vrste opojnih droga, a dominiraju produkti kanabisa, heroin i sintetičke droge. Potrošnja droge je u porastu, ali i dalje je relativno niska u poređenju sa drugim evropskim zemljama, navodi se izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH za 2015. godinu.
– Veliki broj intravenskih korisnika –
“Kada govorimo o ovisničkoj supkulturi i ovisničkoj sceni u BiH prije svega moramo imati na umu da je ovo tranzicijska zemlja, koja je preživjela ratna razaranja da je došlo do drastičnih problema na ekonomskom, a pogotovo na socijalnom polju. To se odrazilo na sve aspekte života, a najviše na porodicu. Porodica kao koncept je narušena što je dovelo do mnogih drugih problema, između ostalog, i pojave ovih oblika devijantnog ponašanja kao što je problem ovisnosti”, objasnio je Šahim Kahrimanović, doktor socioloskih nauka, JU Terapijska zajednica Kampus KS.
U ranim devedesetima u Bosni i Hercegovini je bilo registrovano oko 1.500 korisnika droga, a prema procjenama stručnjaka, ukupni broj korisnika, uključujući i one neregistrovane bio je tri puta veći. Ni danas nije utvrđen broj problematičnih korisnika droga putem standardnih metoda. Stručnjaci procjenjuju da je broj intravenskih korisnika droga u Bosni i Hercegovini iznad 10.000.
“Posljednjih 10-15 godina desile su se mnoge promjene u odnosu na prijeratno vrijeme. Obzirom da je BiH na području te balkanske rute, dosta droge prođe kroz našu zemlju i dosta se ovde zadrži i prema posljednjim procjenama iz 2012. godine, otprilike oko 12.500 osoba je registrovano kao ovisnici koji intravenozno koriste droge. Ako bismo taj broj pomnožili s brojkom od, smijem reći, pet do sedam dobili bismo jedan alarmantan podatak samo o osobama koje koriste heroin”, istakao je Kahrimanović.
– Predrasude i nedostatak podrške –
Prema Zavodu za javno zdravstvo FBiH i Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske na razvoj faktora koji su primarno uticali na razvoj ovisnosti, na prvom mjestu se ističe uticaj mikroklime (društvo, partner), poremećaji komunikacije u porodici i neznanje.
“Društvo je svjesno problema, ali ne preduzima ‘operativne zahvate’. Najčešće probleme guramo pod tepih i tu se pojavljuje ta predrasuda prema ovisničkoj populaciji i predrasuda ovisnika prema ulascima u tretmane”, kazao je Kahrimanović.
Napomenuo je da je Kanton Sarajevo dosta sistemski riješio problem tretiranja ovisnih osoba gdje pored medicinskog koncepta postoje i modeli psihosocijalne rehabilitacije, kao što je Terapijska zajednica Kampus, mnoge nevladine organizacije koje se rade na polju prevencije ovisnosti, ali se slaže da nedostaje uvezivanje odnosno takozvani “networking” između institucija kako bi se problem ovisnosti sistematski riješio.
Smatra kako je potrebno napraviti segregaciju onih koji su zaista ovisnici od onih koje na neki drugi način konzumiraju drogu.
“Postoje predrasude prema ovisničkoj strukturi, ali mnoge osobe koje su ovisnici ne potpadaju pod kriminalni milje, to su ljudi koji imaju život kakav mi živimo samo sa tim problemom više, iz tog ugla taj ‘networking’ je neophodan da bi se i kroz taj segment stereotipi i predrasude prema ovisničkoj populaciji minimalizirali”, poručio je Kahrimanović.
http://fenjer.ba/u-bih-alarmantan-broj- ... m-drogama/

Odlukom UN-a iz 1988. godine svakog 26. juna u svijetu se obilježava Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droge. O tome kako je teško izaći iz tog svijeta tame, razgovarali smo s Alenom Spahićem (43), bivšim ovisnikom, a sada članom Udruženja "Proslavi oporavak". Spahić je prvi džoint probao tokom studiranja.
Želio eksperimentirati

- Kao student, kada mi je bilo otprilike 18 godina, počeo sam eksperimentirati marihuanom. Samo sam to želio probati i mislio sam da mi neće ništa biti. Marihuana me uvela u svijet droga i tu je počelo... Nakon izvjesnog vremena konzumiranja marihuane, tolerancija receptora se poveća i konzument ne može više dobiti isti osjećaj zadovoljstva na kakav je navikao, tako da se povećava doza sve dok se u jednom trenutku ne proba neka teška droga poput heroina i doživi ponovo zadovoljstvo kakvo je konzument imao na početku. Ja sam teže droge počeo uzimati sa 25 godina - kazao je na početku razgovora Spahić.

Kako je istakao, marihuana otvara put i na podmukao način uklanja strah od droga te ih čini prihvatljivim kao da je to nešto sasvim uobičajeno u čovjekovom životu.

Goić: Slušati potrebe mladih

- Kada sam shvatio da sam postao ovisnik, bilo je već kasno. Kao i svi drugi ovisnici, počeo sam krasti stvari iz kuće i prodavati, počeli su problemi za čitavu moju porodicu, izgubio sam prijatelje i jedino što mi je bilo bitno jeste nabaviti drogu. Problem drogiranja nije problem samo osobe koja se drogira. Ona u taj svijet uvuče sve bližnje. A koliko sam ja prouzrokovao problema, dovoljno govori činjenica da mi je majka jednom kazala: „Više bih te voljela mrtvog nego takvog." Pokušavao sam se sam nekoliko puta skinuti s droga, ali bih se ponovo vraćao tom mraku. Ništa i niko nije bio bitan u tom mraku. Bitna je bila samo droga. To je trajalo do moje 38. godine, kada sam, napokon, u jednoj terapijskoj zajednici uspio da se izliječim. Moj život danas izgleda drugačije, zaposlen sam, a s roditeljima sam ponovo izgradio odnos - kazao je Spahić.

Prema njegovim riječima, biti ovisnik znači da ne posjedujete svoju volju, nego volju upravljenu supstancom i da polako kroz život, kako se sve više socijalno povezujete sa supstancom, gubite svoj identitet i nameće vam se identitet jednog ovisnika.

Spahić danas pomaže drugim ovisnicima koji žele izaći iz tog svijeta.

- Danas djelujem s druge strane. Nekad djelatnik mraka, danas sam djelatnik svjetla. Kroz Udruženje „Proslavi oporavak" borim se na podizanju svijesti građana o štetnosti droga uopće, kako za porodicu tako i za društvo u kojem živimo. Oporavak jeste moguć, on je stvaran među nama, samo ga treba potražiti. Pozivam sve koji ovo pročitaju, a imaju problem s ovisnošću ili poznaju nekoga ko je u problemu da kontaktira naše udruženje - rekao je na kraju razgovora Spahić.

Prvo saslušaj

Boro Goić, predsjednik Udruženja „Proslavi oporavak", kazao je da se u svijetu Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droge obilježava kroz razne događaje, kako globalne tako i u lokalnoj zajednici, a da bi se podsjetilo na štetnost konzumacije narkotika te se osvrnulo na sve one nuspojave koje su posljedica same konzumacije.

- Ured UN-a za drogu svake godine donosi novi slogan, a ove godine je „Prvo saslušaj". Ovaj slogan  je zapravo poruka da, slušajući potrebe djece i mladih, mi im možemo pomoći u zdravom i sigurnom odrastanju, distanciranom od štetne zloupotrebe narkotika - istakao je Goić.
Legalizacija marihuane

Prema Goićevim riječima, danas u svijetu kroz pojedinačne legalizacije marihuane u medicinske svrhe imamo jedan poremećaj u javnom mnijenju koji govori da uopće nema štetnosti od konzumiranja te psihoaktivne supstance.

- Nažalost, puno više istraživanja dokazuje veliku štetnost povezanu s konzumacijom THC-a. Ta štetnost se ne očituje samo kroz negativan utjecaj na moždane ćelije nego i kroz anksioznost osoba koje je konzumiraju te izazivanje saobraćajnih nesreća pod utjecajem THC-a, smanjenje razvoja... - kazao je Goić.
http://www.6yka.com/novost/108227/majka ... ego-takvog

-Pravo na zdrav život je jedno od osnovnih prava koje proizilazi iz međunarodnih konvencija i predstavlja pravo pojedinca, a posebno djece, omladine i obitelji. Kako bi se to pravo ostvarilo, neophodno je da bosanskohercegovačko društvo, po prvi put, učini sistematičan napor i angažira sve relevantne subjekte u društvu. U tom cilju izrada Strategije nadzora nad opojnim drogama, sprječavanja i suzbijanja zlouporabe opojnih droga,dokaz je namjere države da na uređen način i sistemski pruži pomoć onima koji su u društvu najranjiviji i koji bez njenog angažmana ne bi imali adekvatnu zaštitu.
Strategija nadzora nad opojnim drogama ima ogromnu vrijednost u sistemskom pristupu rješavanja ovog, za društvo vrlo kompleksnog problema, kroz mobilizaciju velikog broja profesionalaca na svim nivoima vlasti u procesu njegove izrade kao i implementaciji i promociji dobrog primjera suradnje vladinog i nevladinog sektora u nastojanju da zajednički doprinesu pozitivnim strateškim promjenama u oblasti suzbijanja zlouporabe opojnih droga u BiH.
http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/?id=3418
Ciljevi programa borbe protiv narkomanije i drugih bolesti ovisnosti na području općine Tešanj:
Usmjeriti pažnju građana općine Tešanj na prisutne probleme mladih. Smanjiti potrošnju alkohola, droga i drugih štetnih supstanci među mladima na području Općine Tešanj. Educirati građane Općine Tešanj o štetnosti upotrebe opijajućih sredstava. Smanjiti broj novih ovisnika. Pozitivim djelovanjem na aktivnostima primarne prevencije, kao rezultat bi se dobilo smanjenje mortaliteta izazvanog zloupotrebom alkohola, droga i drugih štetnih supstanci. Smanjiti zdravstvena oštećenja (psihička i fizička) izazvana zloupotrebom alkohola, droga i drugih štetnih supstanci. Smanjiti porodične i društvene probleme koji proističu iz zloupotrebe ovih supstanci. Usmjeravati osobe (i članove njihove porodice) koje zloupotrebljavaju alkohol, droge i druge štetne supstance, i one koje su o njima ovisne na ispravne načine liječenja i borbe protiv bolesti. Reducirati kršenje zakonskih propisa u gore navedenim oblastima. Utjecati na promjenu Zakonskih rješenja kako bi se ostvario napredak u sistemskom rješavanju pristupa problemu.
Primarna prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu, od svih oblika prevencije, s obzirom na skromne, nekada skoro zanemarljive, rezultate liječenja ovih poremećaja. Obzirom da je trend poremećaja usmjeren ka sve mlađim uzrastima, aktivnosti vezane za primarnu prevenciju treba usmjeriti na potpuno zdravu populaciju, na djecu i adolescente. Ako posmatramo uzroke poremećaja, onda aktivnosti primarne prevencije trebaju biti usmjerene na cjelokupno društvo. Efikasno suprotstavljanje ovom problemu podrazumijeva uključenje svih članova društva, što podrazumijeva jedinstven stav u odašiljanju poruka da je korištenje alkohola, droga i duhana loše i opasno.
http://www.opcina-tesanj.ba/admin/slike/doc/narko_1.pdf

acomatic
Posts: 71
Joined: Sat Sep 26, 2015 6:34 pm

Odg: Porodice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države?

Post by acomatic » Sun Jul 10, 2016 8:47 pm

Porodice ovisnika u BiH imaju institucionalnu podršku države?

Moj argument glasi "Imaju, ali ne pri VO, već NVO"

Takodje zauzimam afirmacijski stav u cilju odbrane ove teze. Porodice ovisnika prepoznate su kao gorući problem među mnogim nevladinim organizacijama. S obzirom da su NVO vrsta institucije, logično je zaključiti da porodice ovisnika uživaju u institucionalnoj podršci. Problem prepoznajem upravo u tome što se NVO sektor više zalaže za porodice ovisnika od samog VO sektora.

Sa Vama se, kolegice, ne salžem u izjavi da za pozitivan primjer treba da uzmemo Hrvatsku koja sa svojim Uredom za droge u kojem je zaposleno 12 ljudi koordinira radom svih, te kojem fali krovna institucija i koordinacija.

Trenutna ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, koja je od 2003. do 2008. Predstojnica Ureda Vlade Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, sa svojom bivšom udrugom “Zajednicom susret” potpisala ugovor po kojem im obećava financirati nepostojeći centar za liječenje ovisnika. U trokatnici na Čiovu, gdje je nekad bila “komuna”, više od godinu dana je privatni starački dom Florence. Udruga je njima iznajmila zgradu dok je još u njoj bila Juretić. Ona je ministrica postala 21. siječnja, a već u veljači potpisuje novi ugovor sa svojom bivšom udrugom. Njime se ministarstvo obvezuje svaki mjesec platiti smještaj i džeparac za 102 korisnika objekata na Čiovu, Cista Velikoj i Ivanovcu. “Zajednica susret” dobiva tako mjesečno 3987 kuna za svakog korisnika na terapiji. Ako bi bio puni broj korisnika po ugovoru, to je 406.000 kuna mjesečno ili čak 4,88 milijuna kuna godišnje.

" “Zajednica susret” godinama ima sličan ugovor s ministarstvom. Saznajemo da je prije 2012. godine dobivala i 5000 kuna po svakom korisniku.   

‘Otvaramo centre ako Bog da više korisnika’   

Ministrica Bernardica Juretić nije nam službeno odgovorila koliko je novca isplaćeno njenoj bivšoj udruzi “Zajednica Susret”, no na tekst se opširnim statusom osvrnula na društvenoj mreži."

https://vlada.gov.hr/o-vladi/clanovi-vl ... etic/18241
http://www.24sata.hr/news/bernardica-je ... ema-479152

Ako se trebamo ugledati na korumpirane političare, i sami ćemo postati još više korumpirani. Porodice Ovisnika zbrinute su radom mnogih NVO, a to se može provjeriti na sljedećem linku gdje za ponudjenu sferu djelovanja dobijamo mnogobrojne rezultate djelovanja i podrške ovih organizacija porodicama ovisnika.

http://sjz.ba/spisak-organizacija

Post Reply

Return to “Prethodne teze”