Da li je narkomanija jedan od najvećih problema današnjice?

Teze koje više ne ulaze u takmičarski dio Debatologije.

Moderator: STUDOMAT

Post Reply
Debatologija
Posts: 594
Joined: Mon Apr 08, 2013 1:34 am

Da li je narkomanija jedan od najvećih problema današnjice?

Post by Debatologija » Tue Aug 16, 2016 1:29 am

Da li je narkomanija jedan od najvećih problema današnjice?

http://www.dw.com/bs/narkomanija-jedan- ... a-18543506

ednaa
Posts: 268
Joined: Wed Nov 18, 2015 2:35 pm

Odg: Da li je narkomanija jedan od najvećih problema današnjice?

Post by ednaa » Wed Aug 17, 2016 4:23 pm

Pozdrav!
U potpunosti se ne slažem sa tezom debate i smatram da su alkoholizam i vršnjačko nasilje najveći problemi današnjice.Zbog toga moj prvi argument glasi:"Alkoholizam postaje sve veći problem",a moj drugi argument je:"Vršnjačko nasilje u porastu".
Prvo ću definisati ključne pojmove.
Narkomanija ili zavisnost od droga je snažna vezanost osobe za neku psihoaktivnu supstancu, koja se ispoljava kao neodoljiva strast za njenim konzumiranjem.
izvor:(https://sh.wikipedia.org/wiki/Narkomanija)

Evidentno je da narkomanije jeste problem,ali ne jedan od najvećih u današnje vrijeme.Smatram da su porast stope vršnjačkog nasilja i alkoholizam glavni problemi na koje moramo obratiti posebnu pažnju.
I argument:"Alkoholizam postaje sve veći problem".
U BiH alkoholizam postaje sve veći problem pa su zabilježeni slučajevi da se čak devetogodišnja djeca liječe od ove bolesti ovisnosti, upozoravaju stručnjaci iz ove oblasti povodom 1. aprila - Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma. Procjenjuje se da je konzumiranje alkohola među mladima u BiH dvostruko veće nego kada je riječ o generaciji njihovih roditelja, a bolest alkoholizma u sve većoj mjeri zahvata i pripadnice ženskog pola.
U BiH ima sedam posto ovisnika od alkohola, a najveću količinu ukupno popijenog alkohola konzumiraju upravo mladi starosne dobi od 15 do 29 godina, kaže predsjednik Udruženja alkohologa i stručnjaka za druge bolesti ovisnosti  BiH Avdo Šakušić. On je naveo da se posljednjih godina povećava broj alkoholičara, posebno zbog teške materijalne situacije. Šakušić dodaje da su oboljenja jetre, kao posljedica dugotrajnog konzumiranja alkoholnih pića, po broju oboljelih na trećem mjestu na svijetu, što pokazuje koliko je alkoholizam veliki problem.
Predsjednik Udruženja za prevenciju zavisnosti narkomanije, alkoholizma i drugih toksikomanija BiH Enver Dervišević istakao je da se u BiH, zbog postratnih i tranzicijskih problema, malo pažnje posvećuje borbi protiv alkoholizma, zbog čega se sve veći broj mladih odaje alkoholu koji je često "ulaznica" u narkomaniju. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazali su da u BiH godišnje svaki alkoholičar prosječno popije 60 litara alkohola.
u ponedjeljak, 30. svibnja u Osnovnoj školi Zadarski otoci za učenike sedmih i osmih razreda organizirano je edukativno predavanje u sklopu kampanje Razmisli – treba znati stati protiv maloljetničke konzumacije alkohola.
Učenicima je prikazan edukativni film Roberta Knjaza Razmisli – treba znati stati, a da maloljetnička zloupotreba alkohola postaje sve veći društveni problem upozorili su i posebni gosti Mario Petreković, dr. Slobodanka Keleuva i Ana Stunić.
Učenici i nastavnici također su se upoznali sa zabrinjavajućim podacima i činjenicama u filmu koji su iznijeli  stručnjaci u tom području, a jedan je od njih i podatak da je zagrebačka Hitna pomoć u 2013. godini za slučajeve maloljetničke zlouoprabe alkohola intervenirala preko 300 puta, dok posljednji rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima (ESPAD iz 2011. g.), provedenog u 37 europskih zemalja među 105.000 učenika pokazuje porast ekscesivnog pijenja, poznatog kao binge drinking. Ove brojke svake godine sve više raste i predstavlja sve veći problem u Hrvatskoj.
Kada pogledate ankete, vidjet ćete i koliko je djece sa 12 ili 13 godina probalo marihuanu ili alkohol. To su činjenice da vam se pamet okrene, rekao je Ćemalović.Neizvjesnost, neimaština,...
Kada pogledate ankete, vidjet ćete i koliko je djece sa 12 ili 13 godina probalo marihuanu ili alkohol. To su činjenice da vam se pamet okrene, rekao je Ćemalović.
Neizvjesnost, neimaština, nezaposlenost, tmurna stvarnost bh. društva, razlozi su zbog kojih su mnogi umjesto da se upuste u borbu sa životom pokleknuli i okrenuli se alkoholu. Da situacija bude gora, djeca već sa 12 godina probaju alkohol ili neku psihoaktivnu supstancu, upozoravaju neuropsihijatri.  Naglašavaju da bez sveobuhvatne strategije u našem društvu, neće biti poboljšanja.
Škole i kafane
–Evidentno je da je porast ovisnika o alkoholu veliki i da je to na neki način povezano sa našom teškom situacijom u društvu. Kada pogledate ankete, vidjet ćete i koliko je djece sa 12 ili 13 godina probalo marihuanu ili alkohol. Uprkos svemu,  čini mi se da nema želja da se sve organizirano popravi. Pogledaje, škole i kafane su u deset metara. Prodaje se droga u dvorištima. Sve je to do nas – kazuje nam prim. dr. Omer Ćemalović, direktor Psihijatrijske bolnice Jagomir u Sarajevu.
Istraživanja su pokazala da 15 posto stanovništva u BiH ima problem sa alkoholom. Prema rezultatima posljednjih istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH na populaciji od 18 i više godina, pokazalo se da konzumacija alkohola predstavlja jednu od bolesti ovisnosti koja zaslužuje više pažnje s aspekta prevencije. Kod istraživanja, 31,7 posto mladih je potvrdilo da je u posljednjih godinu konzumiralo alkohol.
–Vi vidite mlade ljude po parkovima nose piće, opijaju se. Alkohol je dosta jeftin, tako da za sitan novac možete kupiti bocu piva od dva litra. Nema želje društva da se bilo šta promijeni. Treba podsjetiti i na to da se već 25 godina od agresije građani drže u neizvjesnosti, napetosti, nesigurnosti. Sve to za posljedicu ima i posezanje za alkoholom. Ovdje treba sveobuhvatna strategija čiji se rezultati mogu vidjeti tek za 15 godina – govori Ćemalović.
Teška bolest
Razgovarali smo i sa bivšim ovisnikom o alkoholu.
-Prvi put sam alkohol okusio kao srednjoškolac. Onda je došla agresija, bio sam pripadnik Armije RBiH, svega sam se nagledao, doživio mnoge strahove. Poslije rata nije bilo posla i onda sam se lagano počeo okretati alkoholu, nekako mi je sve bolje kada popijem. Zapao sam u velike probleme, porodica nije znala šta da radi sa mnom. Počeo sam se liječiti. Jedva sam se izvukao. Alkoholizam je vrlo opasna i teška bolest – ispričao nam je Sarajlija  I. K.
Kako pomoći ovisniku
Prim. dr. Omera Ćemalovića smo upitali koliko i na koji način porodica može pomoći članu porodice koji ima problem sa alkoholom.
–Gledajte, porodice su se zadeverane same sa sobom. Treba zaraditi hljeb. Ljudi rade, izmoreni su, emocionalno iscrpljeni, zbog svega što im se dešavalo u posljednjih 20 godina. Ali razgovor i boravak sa takvom osobom, izgradnja prijateljskog odnosa, puno pomaže ovisniku. Što se tiče ostalih, vi imate  mnogo humanitarnih, nevladinih organizacija. Tu se uglavnom vrte vrlo dobre pare pojedinaca. Pišu se projekti, rade se nekakve statističke obrade. Međutim, vi ne vidite rezultat. Ne možete reći da je alkoholizma manje – govori Ćemalović.

II argument:"Vršnjačko nasilje u porastu".
Predsjedateljica Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara traži odgovor na pitanje da li se u Federaciji prati provedba Rezolucije o spriječavanju nasilja među djecom i mladima i da li se eventualno pripremaju nove mjere za spriječavanje međuvršnjačkog nasilja.
Bradara je podsjetila da je navedenu rezoluciju inicirala prije više godina, kada je u tramvaju u Sarajevu učenik Denis Mrnjavac postao žrtva nasilja ove vrste.
Rezoluciju su odobrila oba doma u Parlamentu, ali njena primjena nije potpuno zaživjela. Vršnjačko nasilje je u porastu, ističe Bradara.
Pitanje je postavila na današnjoj sjednici Doma naroda u terminu namijenjenom za izaslanička pitanja i inicijative.
Odgovori od nadležnih najčešće se dostavljaju naknadno.
O mjerama se i dalje najviše samo priča. Nasilje među mladima jedan je od većih problema današnjice i koji je u porastu u BiH posljednjih godina. Ponašanje u djetinjstvu predstavlja obrazac za ponašanje u odrasloj dobi, kažu stručnjaci. Potrebno je sistemski rješavati ovakve probleme, i u to uključiti cijeli obrazovni sistem, društvo i pojedince.
Čak 43 odsto djece doživjelo je vršnjačko nasilje, psihološkog ili fizičkog karaktera, pokazuju posljednje analize koje su sprovođene u Bosni i Hercegovini.
Merima Spahić iz Udruženja za razvoj društva "Kap" u Sarajevu, koje će danas prvi put u BiH obilježiti Međunarodni dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, naglasila je da je neophodno ukazati na prevenciju i stepen izraženosti problema, na koje se reaguje tek kada posljedice budu kobne.
"Jedan od najvećih problema je što u 90 posto slučajeva žrtva šuti o tome i to je nešto na čemu se mora ozbiljno raditi", napomenula je ona, ističući da će zbog toga anonimne ankete i promotivne aktivnosti u školama i na ulicama gradova u BiH biti sprovođene pod motom "Stop nasilju u školama/Nisi sam-a" .
Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, kaže da svako dijete ima pravo na zaštitu od svakog oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, te napominje da ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi dijete trpjelo nasilno ponašanje od bilo koga, niti i jedan razlog kojim se može pravdati izostanak reakcije odraslih u preduzimanju mjera u zaštiti djeteta.
"Nažalost, društvo još nije svjesno ni prisutnosti problema niti njegovih posljedica na dijete i njegov razvoj. Osnovni problem je ignorisanje problema", apelovala je Grahovčeva. Stručnjaci upozoravaju da su zakoni u oba entiteta po ovom pitanju uređeni, ali da u 90 odsto slučajeva djeca imaju strah da prijave šta trpe, zbog čega se na viši stepen odgovornosti pozivaju ustanove koje rade s djecom.
Sonja Stančić, psiholog, napominje da su sva odstupanja u uobičajenom ponašanju djeteta alarm za roditelje i za stručnjake i to se, kako tvrdi, jednako odnosi na žrtve i na djecu nasilnog ponašanja. Dodaje i da je u pogledu prevencije sistematsko djelovanje od ključne važnosti.
"Pored osnaživanja porodice, školi je neophodno vratiti vaspitnu ulogu i djeci olakšati vannastavne aktivnosti, odnosno finansijski podržati i afirmisati njihovo zdravo razvijanje kroz sport, jezike, umjetnost", napomenula je Stančićeva.
Kobni primjeri
Denisa Mrnjavca (17), učenika Katoličkog školskog centra u Sarajevu, 2008. godine u tramvaju su pretukla i nožem izbola trojica 19 godišnjaka i jedan stariji maloljetnik. Mrnjavac je brutalno napadnut bez povoda i nekoliko sati kasnije je preminuo.
Mahir Rakovac (14) iz Sarajeva je krajem prošle godine izvršio samoubistvo. Istraga je u toku, a prema sadašnjim informacijama, Mahir je žrtva vršnjačkog nasilja, zbog čega je i digao ruku na sebe. Ništa bolja situacija nije ni u Srbiji ili Hrvatskoj, gdje je, prema posljednjim podacima, čak 83 odsto ispitanika bilo izloženo maltretiranju od strane vršnjaka. Mahirov vršnjak Aleksa Janković iz Niša pod istim je okolnostima i na isti način izvršio suicid.
Dan ružičastih majica Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, u svijetu je poznat kao Dan ručičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day, odnosi se na prevenciju vršnjačkog nasilja, a obilježava se zadnje srijede u februaru u zemljama širom svijeta. Ideja je nastala u znak protesta zbog incidenta koji se dogodio u Kanadi 2007. godine, kada je žrtva nasilja bio učenik koji je na prvi dan škole došao u ružičastoj majici u znak podrške svojoj majci koja je oboljela od karcinoma dojke, a zatim su ga ismijavali, psihički i fizički zlostavljali vršnjaci.

izvori:
1.http://ilijas.ba/index.php?view=article ... &Itemid=86
2.http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/ ... ih/120544/
3.http://www.cazin.net/clanci/vijest/sve- ... ma-problem
4.http://www.vecernji.ba/vrsnjacko-nasilj ... tu-1059414
5.http://www.hayat.ba/vijest.php?id=18569
6.http://vijesti.ba/clanak/299012/43-odst ... ilje-u-bih

magda
Posts: 1
Joined: Wed Sep 18, 2019 7:35 am

Re: Da li je narkomanija jedan od najvećih problema današnjice?

Post by magda » Wed Sep 18, 2019 7:48 am

Alkoholizam jeste narkomanija.
Narkomanija ili ti ovisnost o opojnim supstancama ili psiho-fizioloska zelja za intokiskacijom, alkohol je supstanca od koje se i te kako moze intoksicirati. Alkohol je jedna od tzv kontroliranih droga ili ti legalnih.
Apsolutno ovisnost o opojnim supstancama nije najveci problem danasnjice sa medicinskog stajalista, pa tako ni psiholoskog kao ni socioloskog.

vrsnjacko nasilje nije u porastu nego u procesu globalizacije, od prilike imas AlJeezeru i vidis sta se dogada u Tuzli u Brckom., Makedoniji, Japanu...

problem solved :f045:

Post Reply

Return to “Prethodne teze”