Može li stećak biti osnov pomirenja za narode u BiH?

Teze koje više ne ulaze u takmičarski dio Debatologije.
Locked
User avatar
STUDOMAT
Posts: 1004
Joined: Sat Jan 19, 2013 12:41 am
Contact:

Može li stećak biti osnov pomirenja za narode u BiH?

Post by STUDOMAT » Mon Nov 12, 2018 12:51 pm

Može li stećak biti osnov pomirenja za narode u BiH?

http://www.source.ba/clanak/Cooltura/48 ... posvadjati

ednaa
Posts: 237
Joined: Wed Nov 18, 2015 2:35 pm

Re: Može li stećak biti osnov pomirenja za narode u BiH?

Post by ednaa » Thu Nov 15, 2018 11:15 am

Pozdrav.
Branim negacijski stav smatrajuci da stecak ne moze biti osnov pomirenja.Zasto?Pomirenje je vrlo slozen i dug proces na kome treba da se radi.Dakle,osnova za pomirenje jeste toleranacija i postivanje.Osim toga spas je i korak ka pomirenju kontinuirani dijalog.
Kriterij:"Naucimo biti tolerantni,postivati druge i razviti osjecaj empatije".
Moj prvi argument:"Mladi kontinuiranim dijalogom vode ka pomirenju".
Mladi su aktivni i žele graditi uspješnu Bosnu i Hercegovinu
U okviru projekta PRO-Budućnost, Fondacija Mozaik je danas, 16. oktobra 2015. godine na Jahorini okupila mlade mirovne aktiviste i aktivistkinje iz cijele Bosne i Hercegovine da odaberu projekte pomirenja koje su predložili mladi iz zajednica u kojima djeluje projekat PRO-Budućnost.
U cilju izgradnje pomirenja i mira među pripadnicima i pripadnicama svih etničkih skupina u BiH, mladi su dali 29 projektnih prijedloga, kojima žele graditi mostove među ljudima unutar svojih zajednica.
“Mladi lideri i liderice iz 28 opština iz BiH, aktivni u omladinskim programima Fondacije Mozaik, odabrat će projekte pomirenja mladih ljudi iz PRO-Budućnost zajednica. Ovim se kroz izgradnju liderskog duha okuplja i gradi povjerenje među generacijama koje će uskoro voditi ovu zemlju. Iz tog razloga, cilj nam je podržati mlade ljude koji će sarađujući zajedno doći do produktivnih projekata direktnog pomirenja unutar svojih zajednica i time stvoriti preduslove za budućnost koja je pred njima i njihovim vršnjacima”, kazala je Kristina Šešlija iz Fondacije Mozaik, partnerske organizacije u projektu PRO-Budućnost.
Nakon odabira projekata, 17. i 18. oktobra, Fondacija Mozaik će održati napredni trening iz zagovaranja pomirenja na kojem će također učestvovati neformalne grupe mladih ljudi te članovi i članice komisije za odabir.
Odaziv pozivu na projekte pomirenja pokazao je da su mlade generacije u BiH spremne graditi ljepšu budućnost Bosne i Hercegovine sa svim različitostima koje imamo.
Projekat Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za Budućnost (PRO-Budućnost), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), implementira Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Fondacijom Mozaik, Caritasom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Međureligijskim Vijećem Bosne i Hercegovine, Forumom građana Tuzla i Helsinškim parlamentom građana Banja Luka.
Projekat PRO-Budućnost se provodi u 30 gradova/opština/općina s ciljem izgradnje povjerenja među građanima svih etničkih/nacionalnih skupina u Bosni i Hercegovini.
Kako se suočiti sa prošlošću naših prostora? Ukupno 100 mladih ljudi iz regije pokušat će na to pitanje dati odgovor na regionalnoj konferenciji u Tuzli pod nazivom "Uvijek postoji izbor".
Na prvoj diskusiji "Zašto ratujemo" mladi iz regije spremno su dali odgovor.
Ivana Maraković iz Srbije tvrdi da je to uzrok nepoznavanja, koje vodi do netolerancije.
Kako to promijeniti?
Tomislav Kalašnikov iz Hrvatske kaže da je potrebno promijeniti stanje svijesti, kroz obrazovanje, koje mora biti sveobuhvatnije.
Civilna hrabrost je bitan segment pomirenja. Kroz nju, zemlje regiona trebaju priznati svoje greške i raditi dalje na međuregionalnoj saradnji koja je bitna za evropski put balkanskih zemalja.
Kažu da na mladima svijet ostaje. Zato su mladi lideri potrebni da u svojim lokalnim zajednicama rade na pomirenju i suočavanju sa prošlošću.
S obzirom na otvorene rane sukoba i ratova iz proteklog perioda i svih slabosti zemalja Zapadnog Balkana, više je nego očigledna potreba za herojima ciivlnog društva. Mladi iz Tuzle danas žele uputiti poruku da su baš oni ti heroji koji će raditi na pomirenju u regiji.
Još jedan od dokaza jeste i Mirovni kamp u Mostaru gdje mladi naglašavaju kako žele izaći iz "sigurne zone".Nešto više o tome pročitajte na sljedećem linku:http://www.bljesak.info/rubrika/kultura ... one/163713.
Koliko samo Centar za kulturu dijaloga učestvuje u pomirenju i razvija svijest kod mladih o tome su kampovi koji su održani(Ljetni debatni kamp u Neumu u periodu od 27.-31.08.2015.g.,zatim Zimski debatni kamp na Jahorini u periodu od 10.-14.02.2016.g.).Ove godine također je organizovan Ljetni debatni kamp u istom vremenskom intervalu i na istom mjestu,tj. u Neumu.Cilj kampova je da se razvije svijest o međuetničkom pomirenju,o poštovanju drugih i drugačijih i o vršnjačkom nasilju.
Drugi argument:"Kulturom dijaloga do pomirenja i trajnog mira".
KULTURA DIJALOGA predstavlja komunikaciju između dvije ili više osoba koje uvažavaju mišljenje, stavove jedne drugih, i koji prihvataju argumente koje po nekome pitanju iznose drugi učesnici u komunikaciji bez obzira da li takvi stavovi, razmišljanja ili argumenti ne odgovaraju, to jeste ne poklapaju se sa našim poimanjem određenih pitanja. Pojam kultura dijaloga, podrazumijeva i smatranjem jednakim sebi, učesnike u komunikaciji, bez obzira što oni ne pripadaju, našoj vjerskoj, etničkoj ili pak nacionalnoj skupini.
Medžlis Islamske zajednice Goražde i Crkvena opština Goražde organizirali su u gradu na Drini okrugli sto "Zajedno ka budućnosti". Skup kojem su prisustvovali vjerski službenici , prosvjetni radnici i drugi gosti iz različitih općina, dio je istoimenog projekta čiji je cilj doprinijeti jačanju povjerenja, razumijevanja i mira te izgradnji ljepše budućnosti za sve građane ove zemlje.
"Nepoznavanje vrijednosti drugog i drugačijeg vodi ka problemima, kakvi su nerazumijevanje, neprihvatanje, ignorisanje postojanja drugog, animozitet, strah i neprijateljstvo. Odsustvo osjećaja za zajedničke vrijednosti čini da pripadnici lokalnih zajednica nedovoljno rade u pravcu njihovog rješavanja dok problemi negativno utiču na povjerenje, razumijevanje i odgovornost za zajedničku budućnost", poruka je Okruglog stola.
Dženan efendija Imamović, koordinator projekta, ističe da su ovo zapravo motivi da se ukaže na zajedničke vrijednosti ali i ljepotu različitosti kao i da pripadnici različitih i vjerskih nacionalnih grupa u BIH mogu zajedno raditi na izgradnji bolje budućnosti.
Vrijednost različitosti
U radu okruglog stola učestvovali su imami iz četiri medžlisa Islamske zajednice u BiH i sveštenici četiri crkvene opštine Srpske pravoslavne crkve, nastavnici i profesori iz osnovnih i srednje škole sa prostora šest općina te predstavnici Međureligijskog vijeća BiH, CRS-a, Općine Goražde i Opštine Novo Goražde.
O tome šta islam i hrišćanstvo nude na putu ka zajedničkoj budućnosti govorili su gosti predavači sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta "Sveti Vasilije Ostroški" u Foči.
"Budućnost je pojam koji je vezan za sadašnjost i prošlost. Zapravo, treba ga živjeti povijesno. Znači, događanja koja se zbivaju kroz prošlost, sadašnjost i budućnost se razotkrivaju u današnja vremena. To znači da je neophodno živjeti dijalog. Dijalog je prisutan kroz davna vremena, kroz povijest cjelokupnog ljudskog društva, kroz dijalog kultura, dijalog naroda ili pak, kroz dijalog pojedinaca. Dijalog znači govoriti drugom i biti spreman saslušati drugoga. Naravno, jako je važan i dijalog sa samim sobom.Odnosno ljudsko biće treba da se nadvije nad svojim kosmosom, mikrokosmosom koji je prisutan u njegovim ili njenim prsima. Da shvati da je prijeko neophodno činiti dobro, biti moralan je upravo ono što govore mnoge religijske tradicije svijeta. Među tim religijskim tradicijama svijeta je nesumnjivo i religija islama", kazao je rekao je, dr. Orhan Jašić, sa Fakulteta islamskih nauka Sarajevo.
Putevi u budućnost
"Mi u sadašnjici trebamo da odlučimo koji su to najbolji putevi koji vode ka budućnosti. Svakako da je to ono čime se zaokuplja naša pažnja, ne samo danas, jer su o budućnosti promišljali vijekovima prije nas i tokom ljudske historije davali različite odgovore. Dakle, iznalaženje ispravnog puta ka budućnosti je pitanje sveukupnog čovječanstva, a pogotovo nas u Bosni i Hercegovini, multietničkoj zemlji koja u sebi objedinjuje više naroda i narodnosti a ujedno predstavnike različitih vjeroispovesti. Naša zadatak ovdje je da razmijenimo mišljenja i podijelimo iskustva kako to mi vidimo, a konkretno u mom slučaju kako to i šta to hrišćanstvo nudi za budućnost. Ja govorim o slobodi ličnosti, govorim o vaspitavanju ljudi da žive u duhu poštovanja svih drugih, u duhu solidarnosti, dakle u duhu vrlina koja se rađaju iz tog vaspitanja, a to su milosrđe i tolerancija", istakao je dr. Nenad Tupeša sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Foča.
Brojne su zajedničke vrijednosti koje spajaju, posebno u vrijeme kada su različitosti na cijeni, istaknuto je danas. Projekat "Zajedno ka budućnosti" podržan je od strane USAID-ovog projekta PRO-Budućnost. U martu će biti nastavljen sadnjom parkovskog drveća u Goraždu i Novom Goraždu što će obaviti mladi za koje je u aprilu planiran izlet i historijski sat na kuli Herceg Stjepana Kosače na Samoboru.
Veliki problem u našoj zemlji je što vlada nekultura dijaloga.
NEKULTURA DIJALOGA : Pod ovim pojmom podrazumijevaju se svi postupci jednog ili više
učesnika u komunikaciji koji koristeći sposobnost govora vrijađaaju drugog učesnika,
ne dozvoljavajući mu da iznese svoje mišljenje, prekidajući ga tokom njegovog izlganja,
vrijađajući njega kao ličnost, iskazivajući mržnju i prezir prema njemu, pokazujući
netrepeljivost zbog različite nacionalne, vjerske, etničke ili spolne pripadnosti ili
općenito zbog različitog načina poimanja određenih pitanja i tema na kojima se i bazira sam dijalog.
U BiH vlada nekultura dijaloga
Jučerašnji okrugli stol pod nazivom “Kulturom dijaloga do razumijevanja i povjerenja”, održan u okviru projekta PRO-Budućnost, u prostorijama Odjela društvenih djelatnosti Gradske uprave Mostara, okupio je predstavnike lokalnih vlasti, civilnog društva, medija te vjerskih zajednica iz Mostara i Nevesinja, koje već više od dvije godine zajednički sudjeluju u projektu PRO-Budućnost.. Kako vjerske zajednice imaju veliku ulogu u izgradnji nekih društvenih vrijednosti, u čitav projekt je uključeno i Međureligijsko vijeće BiH.
Složni
Svi moderatori okruglog stola složni su u jednome, a to je da kultura dijaloga u čitavoj BiH uopće ne postoji te kako je nekultura dijaloga postala kultura dijaloga u našoj državi.
Jedan on njih je i Vehid Šehić, predstavnik Foruma građana Tuzla, koji se zalaže za jednakopravnost i ravnopravnost svih građana, a samim tim i svih naroda.
“Mi želimo da se otvoreno govori o svemu, bez namjere da se bilo koga optužuje. Želimo moralno pokušati pročistiti ove naše prostore i konačno afirmirati jednakopravnost svih građana. Politička kultura dijaloga u BiH je na nekoj pozitivnoj razini kad su u pitanju neki interesi, u prvom redu materijalni. Kada se treba odlučivati o sudbini ove države, o položaju svakog građanina, onda tu svatko vuče na svoju stranu ”, kazao je Šehić.
Neznanje političara
Profesor Nerzuk Ćurak je kazao kako kulturu dijaloga koju on smatra iznimno važnom za društvo, većina građanstva smatra dosadnom i potrošenom pričom. “Kada pogledamo donositelje odluka u BiH, nisam siguran da uopće postoji dijalog. Smatram da imamo paralelne monologe i da je to jedan od razloga našeg neuspjeha. Za mene kultura dijaloga predstavlja jedan apsolutno iskreni razgovor između ljudi s ciljem da se u potpunosti razumiju potrebe i zahtjevi drugoga, te da se isto to očekuje i od sugovornika”, naglasio je Ćuraki dodao “Veliki doprinos afirmaciji kulture dijaloga mogu dati mediji, religijske zajednice, kao i političari kada bi bili osposobljeni slušati druge. Naš ključni hendikep unutar kulture dijaloga je to što većina donositelja odluka nije razvila sposobnost slušanja drugih”, zaključio je Ćurak.
Da su vjerske zajednice odraz cjelokupne stvarnosti koju svi dijelimo, stava je profesor Marko Antonio Brkić. “Svjestan sam da unutar crkava i vjerskih zajednica doista postoje ljudi koji, ne da ne doprinose, nego odmažu procesima pomirenja i povjerenja, ali isto tako postoji veliki broj ljudi koji jako puno rade na tome. Stvar je samo opredjeljenja i hrabrosti. Crkve i vjerske zajednice puno mogu učiniti po ovome pitanju”, kazao je Brkić.



1.http://www.mojportal.ba/novost/220334/M ... ercegovinu
2.http://ba.n1info.com/a58142/Vijesti/Vij ... egije.html
3.http://www.klix.ba/vijesti/bih/okrugli- ... /160211146
4.http://dnevni-list.ba/web1/u-bih-vlada- ... -dijaloga/

Locked

Return to “Prethodne teze”