Zabrinjavajuća stopa vršnjačkog nasilja je pokazatelj da mjere koje postoje protiv nasilja nisu dovoljne i treba uvesti nove?

STUDOMAT – Sve za studente na jednom mjestu! Forum Debatologija Prethodne teze Zabrinjavajuća stopa vršnjačkog nasilja je pokazatelj da mjere koje postoje protiv nasilja nisu dovoljne i treba uvesti nove?

Ova tema sadrži 2 replies, ima 3 voices. Vrijeme zadnjeg ažuriranja  Majda2267 09.10.2017. u 08:21.

  • Autor
    Postovi
  • #74677

    STUDOMAT.ba
    Administrator

    Zabrinjavajuća stopa vršnjačkog nasilja je pokazatelj da mjere koje postoje protiv nasilja nisu dovoljne i treba uvesti nove?

    http://novikonjic.ba/index.php/bih/item/3051-radi-se-ali-skoro-svaka-skola-u-hnk-u-ima-problem-meduvrsnjackog-nasilja

    #74860

    Lejla0312
    Participant

    Pozdrav.
    Za ovu tezu branim afirmacijski stav. Prije svega definisat cu ključan pojam teze a to je vršnjačko nasilje.
    O nasilju govorimo kada neko nekog namjerno povrijedi i učini da se osjeća loše. Znači, nasilje je kada neko povrijedi nečije tijelo ili osjećanja.
    Nasilje može da se desi svakome, i djeci, ali i odraslima. Ako se neki oblik nasilja veoma često ponavlja istoj osobi, onda kažemo da je to zlostavljanje.
    Kada je riječ o nasilju nad djecom, ono može da bude nasilje od strane odraslih, kao i od strane same djece. Kada djeca nad drugom djecom vrše nasilje, to je vršnjačko nasilje.
    Izvor: http://www.zastitimodjecuodnasilja.org/latn/?page=4
    Kriterij: Smanjenje stope vršnjačkog nasilja
    Argument: Stopa vršnjačkog nasilja u porastu
    Predsjedateljica Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara traži odgovor na pitanje da li se u Federaciji prati provedba Rezolucije o spriječavanju nasilja među djecom i mladima i da li se eventualno pripremaju nove mjere za spriječavanje međuvršnjačkog nasilja. Bradara je podsjetila da je navedenu rezoluciju inicirala prije više godina, kada je u tramvaju u Sarajevu učenik Denis Mrnjavac postao žrtva nasilja ove vrste. Rezoluciju su odobrila oba doma u Parlamentu, ali njena primjena nije potpuno zaživjela. Vršnjačko nasilje je u porastu, ističe Bradara. Pitanje je postavila na današnjoj sjednici Doma naroda u terminu namijenjenom za izaslanička pitanja i inicijative. Odgovori od nadležnih najčešće se dostavljaju naknadno.

    https://www.vecernji.ba/vijesti/vrsnjacko-nasilje-u-porastu-1059414http://www.vecernji.ba

    Broj slučajeva vršnjačkog nasilja u porastu: Psiholozi upozoravaju, svako treće dijete izloženo nasilju

    U posljednje vrijeme, u našoj sredini vršnjačko nasilje je česta pojava među maloljetnim osobama, posebno kada je riječ o osnovnim i srednjim školama.
    Takav vid nasilja javlja se u različitim oblicima, posebno putem informacionih tehnologija, odnosno društvenih mreža.

    Mišljenje psihologa
    Stoga, dječiji psiholozi posebno upozoravaju roditelje, ali i nastavni kadar na stalnu kontrolu djece kada su u pitanju društvene mreže, ali i rani oblici nasilja koji kreću od verbalnog napada.

    – Brojni su faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću izloženosti djece i adolescenata vršnjačkom nasilju. Neki od njih su slab roditeljski nadzor, nedostatak emotivne povezanosti između roditelja i djeteta, pretjerano strog odgoj ili odgoj bez jasne strukture i zahtjeva, nedostatak organizacije slobodnog vremena, nasilje u porodici, odbačenost od strane vršnjaka te netretirani problemi u ponašanju kod djece i adolescenata – naglasila je za portal Novi.ba psihologinja Elma Omersoftić.

    Rano prepoznavanje društveno neprihvatljivih oblika ponašanja je osnovni preduvjet da bi se takva ponašanja spriječila i kako bi se otklonio njihov uzrok. Na školi je da prepozna nasilne oblike ponašanja, a u sprečavanju i otklanjanju uzroka od pomoći bi joj trebali biti Centar za socijalni rad i Centar za mentalno zdravlje na općini na kojoj škola pripada.

    – Ovakav multisektorski pristup rješavanju problema vršnjačkog nasilja je već realizovan u nekim školama u Kantonu Sarajevo i u određenim dijelovima RS-a u toku protekle školske godine. S obzirom da je pilotiranje ovog programa pokazalo dobre rezultate, nadamo se da će ovakav sistem uskoro biti prisutan na teritoriji cijele države – istaknula je Omersoftić, te dodala da je važno da roditelji prate ponašanje ali i razvojne potrebe djeteta, da na što bolji način razviju komunikaciju s njima, ali i da je jednako važno prisustvo djece na različitim edukativnim radionicama u školama.

    nasilje1

    Svako treće dijete izloženo nasilju
    Kontaktirali smo i Udruženje za razvoj društva ‘’Kap’’ koje je u protekloj godini uradilo istraživanje na 7.000 učenika, a analiza ankete pokazuje da je svako treće dijete u BiH u školi bilo izloženo nekom obliku nasilja, bilo da je to fizičko, psihičko, nasilje na internetu ili seksualno nasilje.

    – Od 2.500 učenika koji su izjavili da trpe nasilje, samo njih 66 je navelo da je slučaj prijavilo policiji. Najveći broj djece nikome ne prijavljuju nasilje koje trpe, jer ne vjeruju da se bilo šta može promijeniti. Djeca nemaju vjeru u odrasle, u školu ni policiju, a s druge strane nasilje ne prijavljuju zbog straha od odmazde nasilnika, ali i zbog srama. Podaci do kojih smo došli su izrazito zabrinjavajući jer svako dijete koje trpi nasilje, ovu traumu može nositi kroz cijeli svoj život – kazali su nam iz ovog udruženja.

    Između ostalog, naglasili su nam da roditelji s kojima su razgovarali i koji im se obraćaju za pomoć uglavnom tvrde da škole često i ne reaguju, pa čak i da zataškaju nasilje kako ne bi narušili ‘’rejting’’ škole.

    – Škole su dužne da u slučajevima nasilja pozovu djecu koja su izazvala incident, njihove roditelje kao i roditelje djeteta koje trpi nasilje, obavijeste policiju, a po potrebi i socijalni rad. Škola mora biti dosljedna u prevenciji nasilja i mora prepoznati učenike koji su skloni nasilju prema drugima- naglasili su.

    Osvrt na smrt Mahira Rakovca
    Posebno su se iz ovog Udruženja osvrnuli na slučaj smrti Alise Mahmutović, majke zlostavljanog Mahira Rakovca koji je prije godinu dana zbog posljednica zlostavljanja izvršio samoubistvo.

    – Samoubistvo dječaka Mahira pokrenulo je prvi put ozbiljno temu velikog problema među mladima u školi. U slučaju dječaka Mahira, roditelji nikada nisu uspjeli dokazati da je dijete trpilo nasilje, a za njegovo samoubistvo je okrivljena “nemarna majka” Alisa Mahmutović. Površno društvo u kojem živimo, jedva je dočekalo podatak da je Alisa razvedena i da živi sa “drugim čovjekom” Dubravkom Lovrenovićem, što su građani, ali i veliki broj medija prihvatili kao glavni motiv samoubistva dječaka. Problem o zlostavljanju djece u školi je tako dobio potpuno novi pravac, a šta se zaista desilo dječaku Mahiru koji je spalio ruksak a onda se bacio sa zgrade, očito je da nikada nećemo saznati. Iza njega su ostale dvije istine. Društvo je, umjesto sućuti prema majci, odlučilo da ”ad hock” osudi ženu i njenog muža Dubravka Lovrenovića. Znamo da je Dubravko Lovrenović pola godine nakon Mahirove smrti obolio od karciona jetre i preminuo, a sada je preminula i mlada žena Alisa Mahmutović, Mahirova majka od iste bolesti. Društvo se jeste “riješilo” velikih boraca protiv nasilja u školama, ali je sigurno tragedija koja je pogodila ovu porodicu nezaustavljivo zakotrljala lavinu koja neće tako lako stati- reakcija je članova Udruženja ‘’Kap’’

    Povećan broj vršnjačkog nasilja
    O ovoj temi potražili smo i stručno mišljenje advokata koji je istaknuo da se broj vršnjačkog nasilja u BiH povećava iz godine u godinu, a da su razlozi toga socijalne prirode i kao takvi imaju svoje uporište u odnosima u porodici.

    – Imao sam i imam slučajeve vršnjačkog nasilja i tu se vodi poseban krivični postupak prema maloljetnicima. Suđenja su zatvorena za javnost i uz prisustvo roditelja- kazao je advokat Kenan Ademović.

    http://novi.ba/clanak/141863/tema-dana-broj-slucajeva-vrsnjackog-nasilja-u-porastu-psiholozi-upozoravaju-svako-trece-dijete-izlozeno-nasilju

    Problem vršnjačkog nasilja / Strah ili sram: Djeca preplašena, nastavnici ograničeni

    Istraživanje među 7 000 učenika u Bosni i Hercegovini, provedeno u protekloj godini, pokazalo je da je svako treće dijete u našim školama iskusilo neki oblik nasilja, fizičko, psihičko, nasilje na internetu, ali i seksualno.
    Prema podacima ovog istraživanja, koje je provelo Udruženje za razvoj društva Kap, od 2 500 učenika koji su izjavili da trpe nasilje, samo njih 66 je navelo da je slučaj prijavilo policiji.
    “Najveći broj djece nikome ne prijavljuje nasilje koje trpi, jer ne vjeruju da se bilo šta može promijeniti. Djeca nemaju vjeru u odrasle, u školu ni policiju, a s druge strane nasilje ne prijavljuju zbog straha od odmazde nasilnika, ali i zbog srama. Podaci do kojih smo došli su izrazito zabrinjavajući jer svako dijete koje trpi nasilje, ovu traumu može nositi kroz cijeli svoj život”, kazala je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica Udruženja za razvoj društva Kap Merima Spahić.
    Ako djeca nekome i priznaju da su žrtve bilo kakve vrste nasilja, a najčešće vršnjačkog, to uglavnom govore svojim roditeljima.
    “Roditelji s kojima razgovaramo i koji nam se obraćaju za pomoć uglavnom tvrde da škole često ne reagiraju, pa čak i da zataškaju nasilje ‘kako ne bi narušili rejting škole’. To je potpuno pogrešno. Samo rješavanjem slučajeva nasilja škola može imati dobar rejting”, poručila je Spahić.
    U školama postoji jasan Protokol o postupanju u slučajevima nasilja, koje škole prema zakonu moraju poštovati. Protokolom se nalaže da svaki slučaj nasilja i svako obraćanje djeteta ili roditelja školi, mora biti zabilježen pismenim putem, odnosno mora postojati pismeni zapisnik o tom događaju.
    Škole su dužne u slučajevima nasilja pozvati djecu koja su izazvala incident, njihove roditelje, kao i roditelje djeteta koje trpi nasilje, obavijestiti policiju, a po potrebi i socijalnog radnika.
    Postojanje takvog protokola potvrdio nam je i direktor sarajevske Osnovne škole Fatima Gunić Hajrudin Ćuprija. U ovoj školskoj godini, do sada, nije zabilježen nijedan oblik nasilja, zbog, kako kaže direktor, projekata usmjerenih ka prevenciji vršnjačkog nasilja.
    “Naša škola se u potpunosti drži smjernica Protokola. No, bitno je govoriti i o metodama preventivnih djelovanja – od edukacija, do razgovora na odjeljenskim zajednicama. Promijenili smo vrijeme nastave, ogradili dvorište, uveli videonadzor, ali i duže dežure nastavnika – nisu pet minuta na malom odmoru, već do četiri sata na hodnicima”, kazao je direktor Ćuprija.
    Kako je istaknuo, bitno je biti oprezan i pomno pratiti sadržaj na društvenim mrežama koje su dostupne učenicima, a gdje se verbalno nasilje često dešava.
    “Mi pokušavamo napraviti radnu atmosferu, trudim se razgovarati s učenicima kao njihov prijatelj kako bi imali povjerenje u mene. No, želim i reagovati na ono što se nameće u našim školama, a to su edukacije o korupciji. Mislim da je bitnije da sedmično imamo teme o ljubavi, prijateljstvu, sreći… oni moraju učiti o pozitivnom da bi nosili takvu energiju. To poručujem kao direktor, ali i otac. Dajte da ih učimo i o humanosti”, istaknuo je direktor Osnovne škole Fatima Gunić.
    Djeca ipak u školama najviše vremena provede pod nadzorom razrednih učitelja/ica, nastavnika, profesora. Za naš portal govorila je učiteljica iz jedne sarajevske škole (identitet poznat redakciji), koja je potvrdila postojanje Protokola, te istaknula da često veliki problem nastane i kada se roditeljima saopći odluka Nastavničkog vijeća.
    “Djecu od prvog do četvrtog razreda ne možemo kazniti smanjenjem vladanja, ali starije možemo. Kada se vijeće odluči za određenu odgojnu mjeru, često nastane problem kada se saopći roditeljima, jer mnogi ne žele prihvatiti da je njihovo dijete učinilo nešto”, ističe razredna učiteljica i dodaje da zaposleni u obrazovnim institucijama često bivaju isključeni – jer slučaj preuzme, naprimjer, socijalna služba na koju ne mogu djelovati da više insistira ili radi s roditeljima.
    “Nasilje je u porastu, posebno verbalno. Djeca svašta kažu jedni drugima i više to nije bezazleni dječiji smijeh, jer je u porastu broj krađa i tuča. Veliki je problem u našem društvu, posebno roditeljima, koji sve manje provode vremena s djecom. Kada ga i provode, onda to bude nekvalitetno. Krive su društvene mreže, prestiž, ali i sistem koji nema ništa riješeno”, dodala je učiteljica.
    Iz ugla direktora škole i učiteljice jasno je da postoji Protokol, koji može funkcionirati samo ako svi prihvate odgovornost. No, roditelji su prvi u nizu koji moraju prepoznati da je njihovo dijete žrtva, te učiniti sve da ih zaštite. Također, roditelji moraju prepoznati i situacije kada njihovo dijete postaje potencijalni nasilnik.
    Važno je da roditelji i škola “otvore oči” i prepoznaju ono što je očigledno, te reagiraju blagovremeno kako bi se spriječile veće posljedice.

    https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/vrsnjacko-nasilje/260985

    #74900

    Majda2267
    Participant

    A koje bi nama mjere bile dovoljne? Odgajamo djecu da budu nasilna. Roditelji ih tku i uče da je to dobar obrazac ponašanja. Oni istuku druga i za to ne budu kažnjeni. Razmišljaju da je bolje biti nasilnik nego žrtva. Kada postanu roditelji rade isto svojoj djeci i krug nasilja se nastavlja.

The topic ‘Zabrinjavajuća stopa vršnjačkog nasilja je pokazatelj da mjere koje postoje protiv nasilja nisu dovoljne i treba uvesti nove?’ is closed to new replies.