Vršnjačko nasilje koje se dešava putem interneta može imati ozbiljne posljedice po žrtvu kao i bilo koji drugi oblika nasilja?

STUDOMAT – Sve za studente na jednom mjestu! Forum Debatologija Prethodne teze Vršnjačko nasilje koje se dešava putem interneta može imati ozbiljne posljedice po žrtvu kao i bilo koji drugi oblika nasilja?

Ova tema sadrži 1 reply, ima 2 voices. Vrijeme zadnjeg ažuriranja  Lejla0312 13.10.2017. u 18:12.

  • Autor
    Postovi
  • #74917

    STUDOMAT.ba
    Administrator

    Vršnjačko nasilje koje se dešava putem interneta može imati ozbiljne posljedice po žrtvu kao i bilo koji drugi oblika nasilja?

    https://hip.ba/2017/10/06/vrsnjacko-nasilje-putem-interneta-kako-ga-prepoznati-i-sprijeciti/

    #75018

    Lejla0312
    Participant

    Pozdrav.
    Za ovu tezu branim afirmacijski stav. Prije iznošenja argumenta definisat ću ključne pojmove teze.
    Vršnjačko nasilje svako svjesno(namjerno) nasilno i ničim opravdano(neopravdano) ponašanje djeteta ili grupe djece usmjereno ka drugom djetetu,s ciljem da se ono fizički i/ili psihički povrijedi,pri čemu takvo nasilno ponašanje karakterizira ponavljanje,nesrazmjer moći,evidentan osjećaj uživanja kod nasilnika,te osjećaj ugnjetavanja kod žrtve.
    Izvor: CKD
    Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.
    http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/
    Kriterij: Smanjenje stope vršnjačkog nasilja
    Argument I: Dominacija interneta u svakodnevnom životu
    Premda su svjesni toga da se radi o vrlo teškom pothvatu, grupa utjecajnih američkih pedijatara upozorila je da surfanje internetom ima svojih nedostataka kad su djeca u pitanju te da bi roditelji toga trebali biti puno više svjesni.
    ‘Internet je već više puta povezan s nasiljem, maltretiranjem, školskim problemima, pretilošću, manjkom sna i gomilom drugih problema. To, naravno, nije glavni uzrok svih ovih problema, ali većina roditelja nema pojma o utjecaju koji ima na njihovu djecu’, rekao je dr. Victor Strasburger. ‘Živimo u 21. stoljeću i roditelji moraju biti upućeni.’
    Novi smjer u razvoju pedijatrije usmjeren je na razvoj djece koja koriste smartphone, računala i sve ostale aparate koji omogućavaju spajanje na internet. Time su se proširile preporuke udruženja pedijatara koje su se dosad uglavnom odnosile na ograničenje gledanja televizije kod djece i tinejdžera, kao i na ograničenje korištenja računala na maksimalno dva sata dnevno. Sad bi u ta dva preporučena sata trebalo ući i korištenje interneta za zabavu, uključujući Facebook, Twitter, televiziju i filmove, dok se pisanje domaće zadaće online smatra iznimkom.
    Pedijatri se pozivaju na istraživanje iz 2010. godine prema kojem djeca u dobi od osam do 18 godina u prosjeku provedu više od sedam sati dnevno koristeći neki oblik medijske zabave. Mnoga djeca sad gledaju televiziju online i mnogi šalju poruke i kad su svjetla u spavaćoj sobi ugašena, a to uključuje i seksualno eksplicitne fotografije preko mobitela ili interneta.
    https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/znate-li-koliko-vam-dijete-smije-provesti-dnevno-na-internetu-20131028

    Čak tri od pet hrvatskih tinejdžera, provede dnevno više od tri sata uz računalo, a po prilici svaki treći (35 posto) ih koristi svoj pametni telefon za vrijeme nastave u školi. Ono što je također zabrinjavajuće je podatak da svaki treći tinejdžer prihvaća zahtjev za prijateljstvo od potpuno nepoznatih ljudi, a isti je toliki udio onih koji sve ili dosta toga na Facebooku skrivaju od svojih roditelja. Zaključci su to ankete, koju je među svojih 600 čitatelja, proveo portal za mlade teen385.Kao što je spomenuto, čak 40 posto tinejdžera provodi više od tri sata na dan uz računalo, mobitel i slične spravice. Od tog vremena 70 posto njih, najviše se zadrži na društvenim mrežama, poput Facebooka ili Instagrama, dok zbilja zanemarivih pet posto internet korist u svrhu učenja.
    Mladež od svojih pametnih telefona ne odustaje ni u nastavi o čemu svjedoči podatak da ih 35 posto ponekad koristi mobitel za vrijeme nastave, dok ih 15 posto to radi stalno.

    Svaki četvrti tinejdžer bio žrtva cyberbullinga
    Dok polovica mladih nema što skrivati od svojih roditelja, njih 35 posto nije zadovoljno činjenicom da im roditelji imaju profile na društvenim mrežama, a pet posto njih toliko to smeta, da čak imaju i lažne profile, za koje roditelji ne znaju.
    Tek 20 posto tinejdžera je odgovorilo kako im roditelji imaju potpuni pregled njihovih Facebook aktivnosti.
    Ako im se osoba učini zanimljivom, 27 posto tinejdžera će prihvatiti njen zahtjev za prijateljstvom, dok će ih pet posto to učiniti bez ikakvog razmišljanja.
    Zabrinjavajući je podatak da je među 600 ispitanih, njih 27 posto barem jednom bilo žrtva cyberbullinga među vršnjacima, dok ih je 35 posto barem jednom zadirkivalo, vrijeđalo ili gnjavilo nekoga na Facebooku.
    Mada se čini da se tinejdžeri ne odvajaju od tehnoloških naprava, ovo istraživanje je pokazalo kako jednak broj onih koji se s prijateljima druže putem društvenih mreža i onih koji druženja provode u živo, negdje vani.
    http://www.srednja.hr/zabava/geek-kutak/tech-web/evo-koliko-vremena-hrvatski-tinejdzeri-provode-na-internetu-i-sto-tamo-rade/

    Omladinsko udruženje REaktiv iz Zenice prethodnih je dana radilo online anketu među mladim ljudima s ciljem da saznaju kako to mladi najviše ‘troše’ slobodno vrijeme.
    U anketi je kroz dva dana učestvovalo ukupno 155 mladih iz svih krajeva BiH, dobne skupine od 15 do 27 godina, koji su odgovarali na pitanja o tome koliko vremena provode za računarom, te da li su aktivni u svojoj lokalnoj zajednici, prenosi Radiosarajevo.ba.
    Udruženje REaktiv se odlučilo za ovo malo istraživanje jer svoje buduće aktivnosti u radu s mladima žele usmjeriti ka novim medijima, odnosno fokusirati se na društvene mreže.
    Predsjednik Udruženja, Aldin Alić, ističe kako REaktiv želi podstaknuti mlade na to da vrijeme koje provedu na društvenim mrežama iskoriste i u pozitivne svrhe, a ovo udruženje ima namjeru raditi i na spajanju online i offline aktivizma, tj. istovremenom radu na društvenim mrežama i ulicama.
    – Svjesni smo toga da se danas najveći broj mladih ljudi nalazi ispred ‘ekrana’, što je pokazala i naša anketa, a to želimo iskoristiti na pozitivan način koji će mladima istovremeno pružati i zabavu, ali i znanje. Ljudi koji su popunjavali ovu anketu su uglavnom već aktivni jer je to upravo populacija do koje mi svakako dopiremo, ali želimo doći i do onih mladih kojima je aktivizam strana riječ i raditi na njihovom REaktiviranju, kako mi to volimo reći, dodao je Alić.
    Anketu je popunilo više ženskih osoba (61%), a čak 99% mladih koji su popunili anketu imaju stalni pristup internetu.
    Mladi u prosjeku za računarom provode od 3 do 5 sati dnevno (39%), a većinu tog vremena provode upravo na društvenim mrežama. Najzanimljivi odgovor na pitanje koliko vremena provedenog na računaru/internetu mladi provedu na društvenim mrežama je: “Vazdan, imam internet na mobitelu.”
    https://studomat.ba/koliko-vremena-mladi-provode-za-racunarom/15053/

    Argument II: Cyberbullying
    Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. Odnosno i počinitelj(i) i žrtva(e) su maloljetnici.
    Postoje dvije vrste nasilja preko interneta: izravan napad i napad preko posrednika. Izravan napad događa se kad maloljetnik:
    šalje uznemirujuće poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu
    ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu
    objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici
    šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu
    postavlja internetske ankete o žrtvi
    šalje viruse na e-mail ili mobitel
    šalje pornografiju i neželjenu poštu na e-mail ili mobitel
    lažno se predstavlja kao drugo dijete.
    Nasilje preko posrednika događa se kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe, koja toga najčešće nije svjesna.
    Primjerice, neko dijete dozna lozinku drugog djeteta za njegovu e-mail adresu ili nadimak na chatu. Tako s njegove e-mail adrese može slati uznemirujuće poruke njegovim prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na blogu, chatu ili forumu. Svima se tako čini da je žrtva zapravo ta koja čini loše stvari. Prijatelji će se posvađati s njime, administrator će isključiti njegov nadimak ili e-mail adresu, roditelji će se naljutiti na njega i bit će kažnjen. Oni su posrednici u zlostavljanju, a toga nisu ni svjesni.
    Počinitelj može staviti oglas seksualnog ili provokativnog sadržaja u ime žrtve s njezinim brojem mobitela ili adresom. Na taj način dijete može doživjeti mnoge neugodnosti i naći se u opasnosti.
    Napad preko posrednika najopasnija je vrsta nasilja preko interneta jer često uključuje odrasle, među kojima ima mnogo ljudi s lošim namjerama.
    Bez fizičkog kontakta s publikom, djeca i mladi teže vide i razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti. Školski tračevi nađu svoj put do bloga i žrtva trača osjeća da je u rukama nepoznatog internetskog napadača.
    Što obuhvaća takav oblik nasilja?
    Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka.
    Takvo se nasilje, nadalje, odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi. Djeca katkad na određenoj popularnoj internetskoj stranici traže od ostalih da navedu osobu koju najviše mrze te da o njoj napišu nekoliko riječi, a sve s ciljem da žrtvu osramote pred što većim brojem ljudi. Nasilje na internetu uključuje i “provaljivanje” u tuđe e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima.
    Nasilje među vršnjacima sve češće se odnosi na nekoliko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije. Cyberbullying se najčešće izvodi oblicima komunikacije u kojima identitet počinitelja može biti skriven. Nedostatak socijalnih i kontekstualnih naznaka, kao što su govor tijela i ton glasa, može imati mnoštvo učinaka: nema opipljive, afektivne povratne informacije o tome je li ponašanje preko interneta prouzročilo štetu drugome.
    Anonimnost počiniteljima nasilja preko interneta daje osjećaj da nekažnjeno mogu ne poštovati socijalne norme i ograničenja, što rezultira već navedenim ponašanjem.
    Što kažu istraživanja?
    Iako je provedeno malo istraživanja na temu međuvršnjačkog nasilja putem interneta, rezultati su vrlo zanimljivi. Naime, čak 18 posto djece u dobi od 12 do 14 godina bilo je žrtva nekog od oblika nasilja preko interneta, a 11 posto njih izjasnilo se kao “internet nasilnici”. Od djece koja su bila izložena učestalom nasilju na internetu, njih 62 posto izjavilo je kako je nasilnik bio njima poznata osoba ili čak kolega iz razreda. Uz to, djevojčice su češće žrtve, ali i češći nasilnici na internetu od dječaka.
    Istraživanje u SAD-u, koje je uključivalo djecu u dobi od 10 do 17 godina koja se redovito koriste internetom, pokazalo je da je 19 posto njih bilo izloženo seksualno neprimjerenim porukama. Od izložene djece, njih 25 posto pokazivalo je veći stupanj stresa nakon toga. Najveći stres bio je prisutan kod mlađe djece (od 10 do 13 godina), kod djece koja su se koristila računalom izvan vlastitoga doma, djece koja su dobivala agresivne poruke seksualnog sadržaja, te u slučajevima kad je druga osoba pokušala dijete nagovoriti na susret.
    Rezultati istraživanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabrog telefona (2005.) pokazali su da je 27 posto djece bilo izloženo porukama sa seksualnim sadržajima. Primljene poruke su u 59 posto slučajeva sadržavale fotografije golih osoba, 46 posto poruka bilo je s fotografijama seksualnih radnji, 12 posto slika sadržavalo je nasilje i seks, a četiri posto poruka sadržavalo je fotografije djece. Najveći broj tih izlaganja dogodio se dok su djeca pretraživala internet (67 posto), sedam posto djece dobilo je poruku s adresom na koju da se jave, 25 posto poruka pristiglo je na osobni e-mail s nepoznate adrese, a 8 posto poruka stiglo je na osobni e-mail s poznate adrese, najčešće od prijatelja.
    Čini se da, što je dječja aktivnost na internetu više istraživačka, veća je vjerojatnost izlaganja nepoželjnom seksualnom sadržaju. Većina nepoželjnih izlaganja dogodila se dok su se djeca koristila računalom kod kuće, a 7 posto djece susrelo se s porukama koristeći se računalom u školi.
    Djeca čiji roditelji nemaju pristup njihovim e-mailovima češće su primila poruke sa seksualnim sadržajima (32 posto prema 20 posto djece koji se koriste adresom roditelja za dopisivanje). Naime, pokazalo se da 49 posto djece izjavljuje da roditelji nemaju pristup njihovoj pošti, a kod 16 posto njih da «možda imaju», što upućuje na smanjenu mogućnost nadzora sadržaja koji dijete prima putem e-mailova. Roditelji imaju pristup e-mailovima kod 22 posto djece.
    Trećina ove djece (33 posto) nije nikome povjerila svoje iskustvo dobivanja poruka sa seksualnim sadržajima. A oni koji su se povjerili, najčešće su to učinili: prijateljima (52 posto), roditeljima (17 posto), a četiri posto djece reklo je nekoj drugoj odrasloj osobi, najčešće profesoru u školi. Djevojčice češće odmah obrišu ili zatvore pristigle poruke od dječaka (53 posto prema 24 posto). Dječaci češće odu na ponuđene internetske stranice (20 posto prema pet posto).
    Četvrtina djece koja su bila izložena porukama sa seksualnim sadržajima izjavljuje da su imala uznemirujuću emocionalnu reakciju, češće djevojčice (47 posto, dječaci – 19 posto) i mlađa djeca.
    Internetski bullying uključuje populaciju koja je većim dijelom srednja klasa, djecu najčešće poznatu kao “dobru ” ili “one od kojih bismo najmanje očekivali” zlostavljanje ili ponižavanje drugih. Internet izaziva neobuzdano ponašanje dijelom i zbog činjenice da je riječ o “sivom području” društvene interakcije.
    http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/

    Kako govor mržnje, mobbing i izrugivanje pojedincima može rezultirati tragičnim ishodom najbolje znaju roditelji, najbliži i prijatelji devet tinejdžera koji su zbog takvog tretmana nerijetko od svojih vršnjaka na ovoj društvenoj zajednici na koncu počinili samoubojstvo u cvijetu svoje mladosti. Javnost u Velikoj Britaniji, SAD-u, ali i cijelom svijetu strahuje da broj tinejdžera samoubojica nije konačan jer je na toj stranici govor mržnje redovita pojava Što se uistinu događa s tim mladim ljudima, tek ostaje da odgonetnemo, ali prema sadržaju kontakata između komentatora i žrtvi u ovim slučajevima, razvidno je da je riječ o klasičnom obliku cyber zlostavljanja koje u najekstremnijim slučajevima poprima fatalne posljedice. Što je to Ask.fm i kako je postao tako popularan primarno kod najmlađih? Ova kontroverzna i popularna socijalna mreža pokrenuta je u Latviji 16. lipnja 2010., a osnovna je odrednica ta da sudionici u komunikaciji mogu potpuno anonimno postavljati pitanja i komentirati i davati odgovore. Stranica daje mogućnost da svaki korisnik anonimno izvrijeđa nekog drugog korisnika, psuje, prijeti, maltretira i omalovažava sugovornike bez ikakve kontrole ili posljedica. Te devijacije redovita su pojava na ovoj stranici koji trenutačno ima oko 65 milijuna korisnika u svijetu. Izuzetno važan dio problema leži i u činjenici kako maloljetnici čine više od polovine tog broja. Zbog toga, ali i zbog svoje izuzetne senzitivnosti na kritiku i podsmijeh idealna su meta onima koji vrebaju potencijalne žrtve. Ask.fm omogućava korisnicima anonimnu komunikaciju među sobom, postavljanje pitanja i davanje odgovora jedni drugima. Stranica je u posljednje vrijeme preplavljena ekstremno uznemirujućim sadržajem, između ostalog i najodvratnijim uvredama. Nakon pojave sve učestalijih samoubojstava i toleriranja mržnje i nasilja, u Britaniji je ova mreža postavljena na stup srama i povela se javna kampanja o njezinu bojkotu. Među kompanijama koje su otkazale suradnju s mrežom Ask.fm, zbog nedavnog nesretnog slučaja kada je tinejdžerka izvršila samoubojstvo jer je doživljavala psihičko zlostavljanje preko Ask.fm-a, nalaze se i British telecom, McDonald’s, British airways, eBay, Vodafone, list “The Sun”. Na odluku o prestanku reklamiranja vjerojatno je utjecala i izjava britanskog premijera Davida Camerona koji je pozvao na “bojkot neodgovornih web-stranica”. – Postoji nešto što svi mi možemo uraditi i kao roditelji i kao korisnici interneta, a to je da ne koristimo ovakve problematične stranice. Bojkotirajte ih, ne idite tamo, ne registrirajte se na njih – rekao je Cameron. Pretpostavlja se da je site “Ask.fm” zarađivao pet milijuna funti godišnje od reklama. Sada se priča da je i Google, koji je treća strana u oglašavanju mnogih kompanija, počeo postavljati pitanja u vezi sa sadržajem kontroverzne stranice. – Mi ne dopuštamo reklame na web-stranicama koje promoviraju mržnju, rasnu netoleranciju ili nasilje – izjavio je glasnogovornik Googlea.
    Osnivači stranice Ask.fm Mark i Ilja Terebin napisali su otvoreno pismo u kome tvrde da svako zlostavljanje shvaćaju veoma ozbiljno. “Ogromna većina naših korisnika koristi site na odgovarajući način i samo traži da se zabavi”, navode u pismu. Oni dodaju da će zaposliti još moderatora i radnika u korisničkoj službi.
    David Smith (45), otac Hanne koja je izvršila samoubojstvo, kaže kako se njegova kći ubila jer je doživljavala maltretiranje na Ask.fm-u. Hannah Smith je dugo trpjela zlostavljanje vršnjaka na svom Ask.fm profilu. Maltretiranje i ponižavanje dovelo ju je do očajničkog poteza i ona se na koncu objesila. Zlostavljanje ove nesretne tinejdžerke trajalo je mjesecima. Djevojku su mrtvu pronašli roditelji, a tinejdžerica se objesila zato što su joj na stranici Ask.fm anonimci pisali odvratne komentare poput ‘Umri’ ili ‘Oboli od raka’. Maltretiranje žrtve trajalo je mjesecima, a zbog njenog samoubojstva, roditelji i prijatelji sada traže da se Ask.fm u potpunosti zabrani. Hannah nije jedina koja je zbog zlostavljanja na spomenutoj stranici sama sebi oduzela život. Do sada je sebi život oduzelo ukupno devet tinejdžera u cijelom svijetu. Hannu su zlobni korisnici vrijeđali zbog njezine tjelesne težine, smrti ujaka i zbog sklonosti samoozljeđivanju. Nagovarali su je da popije izbjeljivač, a ni prijetnje nisu izostale. Zbog svega toga djevojka je tragično završila, a njen shrvani otac David preko Facebooka apelira na roditelje da spriječe djecu da koriste Ask.fm. Također, želi da kreatori stranice budu procesuirani na sudu. Istu stranicu stručnjaci za sigurnost nazivaju rajem za one koji uhode djecu preko interneta. Hana je pronađena obješena u svojoj sobi u Lesterširu. On se pita koliko se još ovakvih slučajeva treba dogoditi da bi kontroverzni site bio ukinut. Hanina maćeha za novine je ispričala kako je Hana bila vesela, pametna djevojka te da nije pokazivala nikakve znake da nešto nije u redu. I nije samo Ask.fm ozloglašen po pitanju maltretiranja i cyber bullyinga i mobbinga. Takav scenario je gotovo pa identičan i na ostalim društvenim mrežama, ali većina njih koristi se alatima i moderatorima koji uklanjaju neprikladne sadržaje, dok kod Ask.fm-a to baš i nije slučaj. Jedina zaštita kod ovakvih slučajeva je razgovor s djecom i tinejdžerima na prvi znak potištenosti, svaki oblik cyber zlostavljanja prijaviti policiji i dakako educirati mlade o opasnostima na koje mogu naići na internetu.
    Tu je ogromna odgovornost i uloga edukacijskih ustanova i psihologa koji moraju naći odgovore na nove izazove koje pred njih stavljaju novi načini psihološkog zlostavljanja na prvom mjestu onih najmlađih.
    https://www.vecernji.ba/svijet/smrtonosna-stranica-koja-je-odnijela-zivote-devet-tinejdzera-900763

    • This reply was modified 4 days, 9 hours ago by  Lejla0312.

The topic ‘Vršnjačko nasilje koje se dešava putem interneta može imati ozbiljne posljedice po žrtvu kao i bilo koji drugi oblika nasilja?’ is closed to new replies.