Eksterna matura u KS: Da li je riječ o zastrajelom sistemu ili je ova provjera znanja zaista potrebna?

Zbog čega se to doživljava na takav način? Da li su opravdane kritike roditelja da je eksterna matura šlag na tortu jednog zastarjelog i nakaradnog obrazovnog sistema? Odgovore je za N1 dala Žaneta Džumhur, pomoćnica direktora za nastavne planove i programe – Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS.

“Stres je normalna pojava u ovom okruženju”

U razgovoru za N1 Džumhur kaže kako je stres sasvim prirodna pojava i ništa što se ne dešava u bilo kojim drugim obrazovnim sistemima ili bilo kojim drugim trenucima kada nas neko vanjski provjerava, utvrđuje vaše znanje i vještine.

– U svojoj nekoj uobičajenoj sredini svi se osjećamo malo sigurnije, zaštićenije, zona konfora je tu prisutna, a kad dođe neko vrsta eksternog vredovanja kao što je eksterna matura, jer i određuje na jedan način, ne velikim udjelom, ali jednim udjelom vašu, da tako kažem, budućnost, obrazovnu budućnost, naravno da to bude stresno. Neko odgovara vrlo jednostavno, dobro je pripremljen. Imate učenika koji su jako nesigurni, svejedno koliko su se pripremili ili nisu, jer to je jedna situacija u kojoj do sada baš na taj način nisu bili izloženi. I naravno da se roditelji brinu jer sasvim je prirodno. I ja sam bila u toj situaciji sa svojim djecom jer znam što znaju, znam što mogu, ali ne znam da će u tom trenutku baš se sve to tako desiti kako očekujemo i kako smo predvidjeli, kazala je Džumhur u Novom danu.

Eksterna matura i u drugim zemljama

Smatra da komentari poput tog “da je eksterna matura šlag na tortu zastarjelog sistema” nisu opravdani.

– Ne postoji razlog za tu zabrinutost takve vrste i takve, da tako kažemo, pomalo osude. Pogledajte obrazovne sisteme širom svijeta. U regionu ne postoji nijedan obrazovni sistem koji nema jedan vid ovakvog eksternog vredovanja. Mislim, češće je to eksterna matura vanjsko vrednovanje na kraju srednjoškolskog obrazovanja, ali postoje mnogi drugi koji imaju. U Nizozemskoj to učenici već prolaze sa 12 godina i oni su na to naviknuti već više od 250 godina. Tako da ne vidim razloga za takvu vrstu. Da li ova eksterna matura zadovoljava sve što mi želimo postići ovim, to sad naravno da postoji jedno pitanje. I sasvim je prirodno da eksterne mature trebaju doživljavati svoje promjene, transformacije, pratiti događanja u obrazovnim sistemima, promjene, reforme, uskladiti to sa potrebama obrazovnog sistema i sa potrebama učenika, navela je.

Podsjeća da je eksterna matura uvedena da bi se, prije svega, smanjili pritisci lični idruge vrste koji su prije postojali u prijemnom ispitu te da sve bude transparentnije.

– To je jedan pokušaj da ne postoji nijedna vrsta diskriminacije, kazala je.

Na konstataciju da postoji diskriminacija jer eksterna matura nije nešto što pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu, kaže kako ti primjeri nisu masovni i da to uopće ne treba uzeti kao nešto što će diskriminirati učenike kantona Sarajevo.

– Nešto što je eksterno je dobro zato što svi se stavljamo u istu poziciju i stavljamo se na način da se provjerava ono što se misli da je funkcionalno i nužno za sljedeći nivo obrazovanja. Nekada to u školskim sistemima nije baš tako. Potpuno se slažem da i ja bih bila mnogo sretnija kao profesionalac da ovo vrijedi na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kazala je.

Smanjene pritiska i provjera stvarnog stanja

Poredeći BiH s drugim zemljama, Džumhur je kazala kako ovaj vid eksterne provjere znanja Hrvatska ima već odavno, a Srbija i na kraju osnovne škole dok u drugim zemljama mnogo više postoji na nivou srednjoškolskog obrazovanja.

– Ovo je bilo da se uvede transparentnost u upisu, jer je veliki pritisak u Kantonu Sarajevo na upis. Dakle, prosjek u Kantonu je iznad 4,5, što znači da su prosjek učenici odlikaši, što jednostavno po prirodnom, nekom biološkom aspektu nije moguće da su toliko odlični. Zato se je i uvelo da ovo bude i jedan vid uspostavljanja ravnoteže koji zaista učenici jesu i mogu odgovoriti zahtjevima obrazovnih programa i onih koji žele da se u okviru struke obrazuju, kazala je.

Istakla je da se ova odluka pokazala kao dobra jer se pritisak koji je postojao – smanjio.

– To se radilo prije u srednjim školama. Učenici dođu u srednje škole, polažu prijemne ispite i onda formiraju se komisije za nastavne predmete za koje su bili testirani i često je bilo jako mnogo pritisaka na nastavnike. Mi se međusobno jako mnogo poznajemo, a to se željelo izbjeći. Dakle, taj pritisak je zaista nestao jer ne znamo šta će doći pred kojeg učenika. S druge strane, sada imamo neke četiri grupe testova. koji pretpostavljamo da su vrlo sličnog nivoa. Ne zna se koji će učenik koju test knjižicu dobiti, tako da i to je jedan od modela u kojima se je moguće da je manje pritiska i učenici nisu baš potpuno u poznatoj situaciji. Dakle, zaista treba se vrlo odgovorno i koncentrisano odgovoriti. S druge strane, dobili smo i neke pokazatelje koji su prije dvije, tri godine urađena prva takva jedna analiza. Šta je to za učenike uvijek najsloženije, najteže u određenim nastavnim predmetima, pa se o tome i vodi računa kada se kreiraju nove test knjižice za sljedeće, jer smo uvijek za učenike iz matematike najteža geometrija i stereometrija, zadaci u kojima se traže neka rješenja koja nisu očigledna u toj oblasti. Za jezik to često budu dijelovi sintakse. U stranom jeziku to su najčešće gramatička pravopisna pravila i tako dalje. Već ovo čitalačke, da tako kažem, vještine su mnogo razvijenije. Dakle, i te smo informacije dobili. I to je promijenjeno, pojasnila je.