Ekspanzija visokoobrazovnih institucija koje dijele diplome, a ne znanje

Kvalitet obrazovanja, uslovi studiranja, zakonska regulativa i međunarodni ugled neke su od osnovnih parametara na osnovu kojih se određuje standard određenog univerziteta.

14.04.2016.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Posljednje analize kvalitete univerziteta u Evropi pokazale su da među prvih 100 univerziteta nema nijednog sa područja Balkana. Kada je u pitanju BiH situacija je još kompleksnija, a pred nadležnim institucijama još je mnogo posla, naročito ako se zna da je sve izraženiji trend osnivanja privatnih univerziteta sa upitnom kvalitetom znanja.

Međutim i bez bilo kakve podjele na javne i privatne univerzitete, pred BiH je dug put ka regulisanju brojnih pitanja visokog obrazovanja i kvalitete. Prije svega raslojenost sistema vlasti na nekoliko nivoa gdje postoji 13 ministarstava obrazovanja, a još uvijek ne postoji kvalitetan Zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou, zatim ne postoji zakon o studentskom standardu, kao i veliki broj visokoškolskih ustanova koje rade bez validne akreditacije.

Profesor Damir Marjanović u razgovoru za Klix.ba ističe kako suštinski ne bi trebalo biti neke velike razlike između privatnih i državnih obrazovnih institucija, ali da smo svi kao društvo krivi zbog stanja kakvo imamo u obrazovnom sistemu.

– Obrazovni sistem je srce (ne)uspješnoga društvenog sistema i o njegovom funkcioniranju zavisi sadašnjost i budućnost jedne države, regiona i globalne populacije uopće. I dalje stojim na stanovištu da osnovna podjela obrazovnih institucija nije i ne smije biti na privatne i državne, nego na kvalitetne i nekvalitetene. E ove druge trebaju biti odstranjene iz našeg obrazovnog sistema što prije, bez obzira iz kojeg sektora dolaze, kazao je Marjanović.

Jedan od uslova koji u velikoj mjeri određuje kvalitet obrazovanja jesu i finansije, naročito ako znamo šta je sve potrebno za potpune i savremene uslove za studiranje.

– Sistem finansiranja ne ide na ruku državnim školama. Dok sam obavljao funkciju kantonalnog ministra obrazovanja znam da je bilo situacija u kojima su izuzetno uspješni direktori uspijevali dobiti donacije za pojedine projekte, pa bi ih model trezorskog poslovanja sprječavao da ih realiziraju u zadatom roku. Pored toga stalno reduciranje budžeta, nesprovođenje reformi, neselektivno zapošljavanje, neplanirane i najčešće nedovršene reforme obrazovanja, potpisivanje pa kršenje kolektivnih ugovora, minimalna ili nikakva ulaganja u školske infrastrukture i sve ono što je obilježilo protekla dva desetljeća rad državnih škola, umnogome otvara vrata privatnim obrazovnim institucijama. No, tu treba biti veoma oprezan jer privatno ujedno ne mora da znači i bolje od državnog, i obratno, državno ne mora nužno da znači i sigurnije od privatnog, naglašava profesor Marjanović.

Pored državnih univerziteta u posljednjih deset godina sve je izraženiji trend osnivanja privatnih univerziteta, čak i u sredinama gdje za to nema potrebe. Tako pored privatnih univerziteta u Travniku, Sarajevu, Goraždu, Kiseljaku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Konjicu, Bijeljini i nekim drugim mjestima nedavno je najavljeno otvaranje tzv. “Kraljevskog univerziteta u Kaknju”.

– Brine činjenica da već sada imamo ekspanziju institucija koje dijele diplome, a ne znanje i više me brine činjenica da nejasne procedure akreditacije i postojeća legislativa ne pravi nikakvu razliku između vrhunske obrazovne institucije i fabrike koja proizvodi učenike ili studente upitnih diploma i još upitnijeg znanja. Nemam ništa protiv da se u obrazovnom sistemu pojave kvalitetne privatne škole koje će obezbjediti vrhunske uvjete za obrazovanje i koje će, barem indirektno, natjerati i nadležna ministarstva da što više ulažu u državne škole i fakultete, a ne da ih prihvataju kao nužno zlo i samo još jednu nepoželjnu rashodovnu stavku u budžetu. Međutim, totalna ekspanzija privatnih ili državnih nekvalitetnih škola se može spriječiti jasnom modernom strategijom obrazovanja, koju mi nažalost nemamo u BiH, zaključuje Marjanović.

Posebna je tema nivo implementiranih i usvojenih segmenata Bolonjskog sistema obrazovanja u svim visokoobrazovnim institucijama u BiH. Neminovno je da u cilju poboljšanja kvaliteta obrazovanja pored državnih institucija veliku ulogu, svojim uključivanjem u sve procese moraju imati i sami studenti, ali i profesori.

(Klix.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.