Društvene mreže i studenti: Navika, potreba ili moderna ovisnost?

Da li ste znali da studenti provode u prosjeku oko tri sata dnevno koristeći društvene mreže poput Instagrama, Facebooka, TikToka i drugih popularnih platformi? Ova navika postala je neizostavan dio svakodnevnog studentskog života i značajno utiče na način komunikacije, društvene interakcije i akademske obaveze. Društvene mreže, iako nude brojne prednosti, istovremeno donose i izazove, naročito kada je riječ o ravnoteži između obrazovanja i digitalne zabave. U prosjeku, istraživanja pokazuju da skoro 90% studenata svakodnevno aktivno koristi društvene mreže, a mobilni telefoni predstavljaju glavni kanal pristupa ovim platformama.

Društvene mreže kao svakodnevna rutina studenata

Za mnoge studente korištenje društvenih mreža postalo je prirodni dio jutarnjeg i večernjeg rituala. Prije doručka ili u pauzama između predavanja provjeravaju se obavijesti, poruke i sadržaji koji se neprestano ažuriraju. Tri sata dnevno može izgledati kao beznačajan period, ali kada se pomnoži s brojem dana u sedmici ili mjesecu, nastaje značajan broj sati koji se ulaže u digitalno okruženje. Prema nekim podacima, studenti godišnje provedu i do 1000 sati na društvenim mrežama, što je gotovo jednako vremenu koje se utroši na pohađanje predavanja tokom jednog semestra.

Pozitivne strane društvenih mreža u studentskom životu

Iako se često govori o negativnim stranama, društvene mreže imaju i svojih prednosti. Studentima omogućavaju brzu komunikaciju, lakše povezivanje s kolegama i profesorima, te pronalazak informacija o akademskim dešavanjima. Grupa na Facebooku posvećena određenom predmetu ili WhatsApp chatovi generacija nerijetko postaju glavni izvor materijala, obavijesti ili korisnih savjeta.

Osim toga, društvene mreže su prilika za povezivanje sa stručnjacima iz određenih oblasti, praćenje edukativnih stranica i učenje na interaktivan način. Platforme poput LinkedIna pomažu studentima u izgradnji profesionalnog profila i uspostavljanju kontakata koji mogu biti značajni u potrazi za praksom ili zaposlenjem.

Negativni efekti prekomjernog korištenja društvenih mreža

Međutim, tri sata dnevno na društvenim mrežama nisu uvijek bezopasna. Ovisno o tipu sadržaja i načinu korištenja, studentima se može smanjiti produktivnost i koncentracija. Fenomen “doom scrollinga”, odnosno beskonačnog listanja sadržaja, rezultira trošenjem vremena koje je moglo biti iskorišteno za učenje ili odmor.

Psiholozi upozoravaju i na povećan rizik od anksioznosti i poređenja sa drugima, jer društvene mreže rijetko prikazuju stvarnu sliku života. Idealizirane fotografije i uspjesi vršnjaka mogu stvoriti osjećaj zaostajanja, što negativno utiče na samopouzdanje studenata. Neka istraživanja pokazala su da prekomjerna upotreba društvenih mreža može dovesti do poremećaja spavanja, jer mnogi studenti koriste telefone do kasno u noć. Nedostatak sna direktno se odražava na akademske rezultate, energiju i fokus tokom predavanja.

Utjecaj društvenih mreža na akademske rezultate

Kada se govori o vremenu koje studenti provode online, važno je razmotriti i posljedice na studiranje. Studenti koji prekomjerno koriste društvene mreže često prijavljuju poteškoće u usvajanju gradiva i odgađanju obaveza. “Prokrastinacija” postaje učestala pojava, jer je lakše pregledavati kratke video snimke nego započeti čitanje nekoliko poglavlja udžbenika.

S druge strane, umjereno i plansko korištenje društvenih mreža može biti korisno za akademski uspjeh. Platforme poput YouTubea sadrže edukativne kanale, tutorijale i predavanja koja studentima mogu olakšati savladavanje složenih tema. Ključna razlika leži u postavljanju jasnih granica i odgovornom korištenju.

Kako postići ravnotežu između društvenih mreža i studiranja

Studentima se preporučuje da obrate pažnju na svoje navike i pokušaju pronaći balans između digitalnog svijeta i obaveza. Jedna od strategija jeste korištenje aplikacija koje mjere vrijeme provedeno na društvenim mrežama. Kada se postane svjestan stvarnog broja sati, lakše je implementirati promjene.

Tehnika “Pomodoro”, koja podrazumijeva rad u ciklusima od 25 minuta praćenih kratkim pauzama, može biti od koristi. Tokom radnih intervala preporučuje se isključivanje obavijesti ili ostavljanje telefona van dohvata ruke. Na taj način smanjuje se distrakcija, a pauze se mogu iskoristiti za brzo provjeravanje profila bez osjećaja krivice.

Primjeri dobre prakse u korištenju društvenih mreža

Mnoga studentska udruženja i fakulteti već koriste društvene mreže kao alat za širenje korisnih informacija. Organizacija događaja, prezentacija stipendijskih programa i objave važnih datuma često su pristupačnije putem digitalnih kanala nego na oglasnim pločama. Tako studenti ostaju informisani i povezani, bez dodatnog napora.

Također, porast popularnosti edukativnih TikTok sadržaja pokazuje da mladi sve više traže brze i zanimljive načine učenja. Kratki savjeti za učenje, tehnike organizacije ili objašnjenja složenih pojmova na vizuelno privlačan način privlače veliku pažnju. Ovo dokazuje da društvene mreže, kada se koriste pravilno, mogu postati moćan alat za akademski i lični razvoj.

Savjeti za odgovorno korištenje društvenih mreža

Kako bi vrijeme provedeno na mrežama bilo produktivnije, preporučuje se kreiranje liste ciljanih profila ili stranica koje donose korisne informacije i motivaciju. Umjesto praćenja sadržaja koji izaziva stres ili zavist, bolje je usmjeriti se na edukativne profile, digitalne biblioteke, stranice sa savjetima za studiranje ili webinare.

Praktikovanje “digitalne detoksikacije”, makar jednom sedmično, odličan je način da se resetira um i posveti pažnja stvarima koje ne uključuju ekran. Neki studenti ovaj metod koriste vikendom, dok drugi pronalaze vrijeme u večernjim satima kada isključe internet i posvete se hobijima ili druženju uživo.

Budućnost studentskog korištenja društvenih mreža

Kako vrijeme prolazi, jasno je da će društvene mreže još jače oblikovati način života studenata. Tehnologija napreduje, a nove platforme se stalno pojavljuju. Umjesto otpora, potrebno je razvijati digitalnu pismenost i učiti studente kako da svjesno i odgovorno upravljaju svojim online prisustvom. Društvene mreže neće nestati, ali studenti mogu odlučiti hoće li one biti alat za napredak ili izvor bespotrebnih distrakcija.