Dobra vijest za studente i poslodavce: Dopunama zakona će rad i školovanje ići zajedno

Kada završe fakultet i konkurišu za posao, studenti nailaze na prvu prepreku. Poslodavci nerijetko traže da imaju radno iskustvo koje nisu mogli steći za vrijeme školovanja. Kod studenata postoji želja za radom, a poslodavcima je radna snaga potrebnija više nego ikad. Stoga je izmjena propisa bila neminovna, piše Oslobođenje.

Radno vrijeme

Kako vremena za čekanje više nema, vlasti su priču o zapošljavanju studenata pokrenule s mrtve tačke. Na prijedlog federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, na čijem čelu je Adnan Delić, Vlada FBiH je koncem prošle godine utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu kojim se regulišu privremeni i povremeni rad studenata.

Studenti će imati mogućnost da sa poslodavcima potpišu ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske i pomoćne poslove, sa punim ili nepunim radnim vremenom. Također, student ovaj ugovor može zaključiti najviše dva puta u toku jedne godine, na period koji ukupno ne može biti duži od 180 dana.

Imran Pašalić, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), pozdravio je potez Vlade, ali i, kako kaže, svaku aktivnost koja ima za cilj da se pomogne studentima.

– Volio bih kada bi studenti bili više uključeni u procese koji se tiču njih. Na taj način bi bila bolja i rješenja koja se predviđaju, jer bi bila kreirana od onih kojima su namijenjena. Dobar primjer je Strategija prema mladima KS-a, gdje su mladi učestvovali u njenom kreiranju, jer studenti najbolje poznaju svoje potrebe i probleme sa kojim se suočavaju. Kad je u pitanju studentski rad, imamo ogromne probleme. Naši studenti nemaju gotovo nikakvo radno iskustvo, a to im se kod prvog zaposlenja traži, što nije moguće ostvariti ako ste redovan student bilo kojeg univerziteta. Zakon to ne dozvoljava. Ugovor o djelu nije opcija poslodavcima i studentima manjka radno iskustvo. U većini grupacija studenti su fokusirani na teoretski dio nastave, dok praktični dio izostaje, pa su studenti sve manje konkurentni na tržištu rada, s obzirom na to da po završetku studija nemaju radno iskustvo. Zato je dobro da se dešava promjena, kaže Pašalić za Oslobođenje.

Naglašava da među studentima ima želje da se taj problem riješi, studenti nisu pasivni, kako se to u javnosti često predstavlja, ali nemaju podršku.

– Sada je posljednji trenutak da se to promijeni i da se priča oko studentskog rada aktuelizira s obzirom na to da radnu snagu uvozimo iz drugih zemalja. O tome koliko su studenti zainteresovani, najbolje govori da smo kao SPUS i pojedinačne asocijacije imali niz sastanaka sa predstavnicima različitih nivoa vlasti o tome da bar imamo omogućenu praksu u institucijama, javnim preduzećima… Ako svi govore da smo budućnost, onda to treba da nam se i omogući. Studenti ljetni period provode radeći. Poslije zakonskih izmjena i među poslodavcima će biti sve više želje da studenti rade, jer masovno odlazi radno sposobno stanovništvo. Kad je riječ o podršci predstavnika različitih nivoa vlasti, moram reći da svi načelno daju podršku, ali praktični dio izostane. Zato mi je drago da se počelo djelovati, zaključuje Pašalić.

Aida Terzić, direktorica hotela Pino Nature, za Vladinu odluku kaže da je fantastična.

– Vjerujte da smo mi imali tih prijedloga i ranijih godina, jer jednostavno se posao dijeli na dvije sezone. To je ljetni period, juni, juli i august i dio septembra i zimska sezona, kad nam dolaze gosti iz regije i dijaspore (decembar, januar i februar). Uvijek se suočavamo sa povećanom potrebom za radnom snagom. Onda u mrtvim mjesecima ili van sezone, kad nisu potrebni ti uposleni, firme nisu mogle da opstanu, slabija je potražnja. U nekoliko navrata smo pokušavali inicirati takvu vrstu rada koja uključuje i studente. Mi smo kao hotel jedne godine platili kaznu, jer nam je inspekcija ušla, a imali smo jednog momka kuhara, koji je bio na praksi, koji je tokom raspusta trebao da uradi praksu. Potpisali smo ugovor sa Turističkom školom i to nije bilo ništa na crno. Čak smo tom dečku isplatili i dnevnice iako je to bila praksa i imao je sanitarnu knjižicu, što je potrebno za kuhara. Kad je inspekcija došla, predočili smo ugovor i pojasnili da praksu radi vikendom i jedan radni dan. Uprkos svemu, nama je kazna naplaćena u iznosu od 1.500 KM. Dakle, imate dečka, gdje radite dobro djelo, radi praksu, platite ga uredno i pritom vam dođe inspekcija i naplati vam kaznu, rekla je Terzić za ovaj list.

Veće plate

Ističe da su poslodavci apelovali da se to mijenja za dobrobit svih, uključujući i studente.

– To što su ministar Delić i Vlada uradili je za svaku pohvalu i mislim da će to riješiti glavobolje poslodavaca. Kada govorimo o ugostiteljstvu i kada je sezona, najviše nam nedostaju kuhari, pomoćno osoblje u kuhinji, recepcioneri, konobari, sobarice… Zato što nam tada najviše radnika odlazi u Crnu Goru i u Hrvatsku, gdje su veće plate, a onda naše tržište ostaje bez radne snage, naglasila je Terzić.