Nekima je draže najteže zadatke obavljati ujutro jer su tada svježi i puni ideja. Drugi su pak noćne ptice i tvrde da najbolje funkcioniraju dok većina spava.
Oni koji rano ustaju često imaju problem s popodnevnom pospanošću – posebno ako su noć prije spavali manje od sedam ili osam sati. Preporuka je da se prije obavljanja zadataka probaš organizovati, podijeliti ih u logične cjeline te barem svakih 45 minuta priuštiti kratku pauzu tokom koje ćeš protegnuti noge i udahnuti zraka. A uhvati li te popodnevni umor, velike su šanse da ćeš odmah posegnuti za kafom.
No i s kofeinom treba biti oprezan i bilo bi najbolje kad bi ga izbjegavali u kasnopopodnevnim satima.
Kreni od najtežih zadataka
Umjesto toga, postoji nekoliko trikova kako pobijediti pospanost usred dana. Prvi je naravno da svoj ritam uskladiš sa zadacima koji su pred tobom. Važne odluke, kreativno pisanje, kodiranje, zahtjevni fizički poslovi – njih bi u najboljem slučaju trebala činiti na početku radnog dana, onda kad imaš osjećaj da imaš energije. Kad ti fokus splasne, okreni se manje zahtjevnim zadacima.
Kratka šetnja
Prošetaš li samo desetak minuta, velike su šanse da ćeš se osjećati bolje i odmorno. Možeš brzim korakom prošetati po zgradi, preći stepenice ili izaći na zrak. Kretanje dovodi više kisika i pomaže ti prevladati umor. Osim toga, čovjek nije biće sjedenja nego biće kretanja – reći će to svaki stručnjak. Stoga bi tjelovježba trebala biti važan dio tvoje rutine, posebno prije ili nakon posla jer sjedilački način života kojim smo izloženi i do deset sati dnevno negativno utječe na naše zdravlje.
Muzika čini čuda
Treći savjet možda već i sad primjenjuješ. Mnogi rade dok im muzika svira u pozadini, a upravo omiljena playlista ima moć razbuđivanja, ali i fokusiranja. Moguće je da će te brzi taktovi razbuditi i ubrzati te, no isto tako neki ljudi preferiraju lagane instrumentale ili klasičnu muziku.
Osim pametne raspodjele posla, redovnih pauza i rastezanja, za prevenciju pospanosti najvažniji je kvalitetan san. Bilo bi najbolje kad bi svaku večer lijegala u slično vrijeme, omiljenim se rutinama opustila prije spavanja te izbjegavala korištenje mobitela, tableta ili laptopa u krevetu jer to svjetlo može poremetiti san i učiniti da teže zaspiš.
Važno je znati da neprospavane noći ostavljaju traga, a ako je pak san koliko-toliko kvalitetan manje ćeš osjetiti te padove energije. A što je s popodnevnim drijemanjem? Drijemanje je uredu, ali to može biti sjajna stvar za “osvježivanje” mozga i vraćanje fokusa samo pod uvjetom da traje od 10 do najviše 30 minuta.
Sve duže od toga može izazvati još veću pospanost. Dakle, kratak popodnevni odmor povećava energiju. Štoviše, jedno kinesko istraživanje pokazalo je da je redovito drijemanje povezano s boljim kognitivnim funkcijama kod osoba starije životne dobi. Izgledno je da ti ono može pomoći, no ipak je bolje dugoročno uvesti zdrave navike i odlaziti spavati na vrijeme – koliko god to nekad bilo teško.
