Bosna i Hercegovina jako malo ulaže u oblast fizike: Studenti uglavnom završe kao nastavnici

Naši najbolji studenti odlaze iz domovine jer se u drugim državama nude daleko bolji uslovi rada.


fizika studenti
Foto: Fena

Društvo fizičara u Federaciji Bosne i Hercegovine je organizacija koja okuplja stručnjake i zaljubljenike u fiziku iz različitih područja, a cilj joj je predstaviti i razvijati fiziku kao nauku, educirati mlade i poticati saradnju među fizičarima.

Ta organizacija predstavlja platformu na kojoj se fizičari mogu povezati, razmijeniti ideje i iskustva te sudjelovati u brojnim aktivnostima koje se organiziraju s ciljem popularizacije i razvoja fizike u BiH.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Fizika, kao jedna od najstarijih znanosti, ima ključnu ulogu u razvoju društva. Ona se primjenjuje u različitim područjima, poput tehnologije, medicinske dijagnostike i terapije, energetike, telekomunikacija, svemirske tehnologije i drugih. Stoga je važno promicati i razvijati ovu znanost, te omogućiti mladim ljudima da se educiraju i usavršavaju u ovom području.

Predsjednik Društva fizičara u Federaciji BiH Benjamin Fetić u razgovoru za Fenu govorio je o aktivnostima koje ta organizacija provodi, razvijenosti i važnosti popularizacije fizike u društvu te o najnovijim otkrićima u toj oblasti i nauci u svijetu.

Fetić je istakao da Društvo fizičara u FBiH pruža priliku fizičarima da se povežu, sarađuju i razmjenjuju znanje i iskustvo u cilju razvoja fizike u BiH te da dosada ima oko 50 članova, uglavnom nastavnika i profesora koji rade u osnovnim i srednjih školama, te asistenata i profesora na univerzitetima. Članom se postaje popunjavanjem obrasca i plaćanjem godišnje članarine.

On podvlači da se najveći broj aktivnosti i projekata koje Društvo fizičara realizira odnosi na predstavljanje fizike među učenicima osnovnih i srednjih škola, a to uključuje organizaciju škola fizike, federalnog takmičenja iz fizike, učešće u organizaciji državnog takmičenja, kao i pripremanje i organizaciju učešća učenika na međunarodnim olimpijadama iz fizike.

Svake druge godine organiziraju i naučni skup na kojem obavezno imaju pozvane predavače iz susjednih država i dijaspore.

Govoreći o popularizaciji fizike, Fetić kaže da je ta nauka općenito popularna jer je skoro svako učio u školi o osnovama ili je imao priliku da čita na internetu naučno-popularne tekstove.

– To je nešto što ima pozitivnog odjeka u društvu. Međutim, za fiziku kao životni poziv ne možemo baš kazati da je popularna jer je studiranje fizike zahtjevno. Zbog toga fizika kao profesija nije privlačna za veći broj učenika, i u svijetu i kod nas. Za one učenike koji pokazuju sklonost prema prirodnim naukama i rješavanju problema, studiranje fizike je prilika za dalji razvoj ovih osobina. A takvih učenika je inače veoma mali broj, kazao je.

Kada je riječ o polju naučnog istraživanja, Fetić smatra da BiH, u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, znatno zaostaje.

– U nauku, pa time i u fiziku, daleko se više ulaže u ovim državama nego kod nas. I to se naravno odražava i na stepen razvijenosti. U Hrvatskoj pored Zagreba, Split i Rijeka su u posljednjih nekoliko godina postali značajni centri nauke zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu, i to prije svega zahvaljujući novcu iz EU fondova, kazao je.

Ako se pogleda koliko BiH izdvaja za nauku i naučno-istraživačku djelatnost, Fetić ocjenjuje da je onda sasvim jasno koliko se nauka cijeni u Bosni i Hercegovini.

– Prije nekoliko godina čitao sam izvještaj Evropskog društva fizičara o tome koliko je značajna fizika i grane fizike za ekonomiju država EU. U tom izvještaju je naveden podatak da grane industrije bazirane na znanju iz fizike učestvuju sa nevjerovatnih 16 posto od ukupnog prihoda država EU. Ove grane industrije zapošljavaju čak 17 miliona ljudi, istakao je.

Za razliku od država EU gdje je ekonomija zasnovana na znanju i visokoj tehnologiji koja ide uz to znanje, Fetić kaže da bh. ekonomija ipak nema potrebe za fizikom u značajnom mjeri.

– Zbog te činjenice studenti koji završe studij fizike uglavnom završe kao nastavnici i profesori jer se uvijek negdje traži ko će predavati fiziku u školi. Samo rijetki uspiju naći posao fizičara koji nije vezan za obrazovni proces, pojasnio je.

Naglašava da zbog toga mnogi studenti nakon prvog ciklusa odlaze vani na dalje školovanje jer su im sve mogućnosti otvorene, a pogotovo ako imaju ambiciju da se bave naučno-istraživačkim radom.

Fetić je govorio i o razvoju i otkrićima fizike u svijetu te je spomenuo nekoliko aktuelnih istraživanja iz domena fizike.

– Trenutno se značajno ulaže u fuzijske reaktore i fuzijsku tehnologiju. To su projekti u kojima učestvuje po nekoliko desetina država jer rijetke države mogu same finansirati projekte koji koštaju po nekoliko milijardi eura, kazao je.

Energija dobijena fuzijom, tj. stapanjem lakših jezgri, dodao je, bila bi ekološki prihvatljiva energija, jer ne bi postojao radioaktivni otpad kao što postoji kod tradicionalnih nuklearnih elektrana koje koriste fisiju za dobijanje energije.

Kao drugu značajnu utrku koja se trenutno odvija, spomenuo je kvantnu tehnologiju i mogućnost izrade praktičnog kvantnog računara.

– I ovdje imamo nekoliko velikih igrača kao što su IBM, Apple, Microsoft, Google, kao i značajan broj start-up kompanija koji godinama ulažu milione u istraživanja kvantnih tehnologija, podvlači Fetić.

Ukazao je i na značaj istraživanja supravodljivosti na temperaturi sobi.

– To je višedecenijski san mnogih naučnika da se napravi materijal koji neće pokazivati električni otpor na temperaturi sobe. Takvi materijali postoje odavno, ali nisu praktični jer su supravodljivi ili na niskim temperaturama ili na visokim pritiscima. Ovakvi materijali omogućuju prijenos električne energije bez gubitaka, pojašnjava Fetić.

Otkrića u svijetu fizike, kako je rekao, dešavaju je svakodnevno te je teško izdvojiti neko, jer mnoga otkrića tek nakon izvjesnog vremena postanu značajna.

– Kao primjer možemo navesti Nobelovu nagradu iz fizike za 2022. godinu. Trebalo je proći više od 30 godina da se naučni rad Alaina Aspecta, Johna Clausera, i Antona Zeilingera prepozna kao revolucionaran, jer su ova tri fizičara zapravo započeli razvoj kvantnih tehnologija još 1970-ih i 1980-ih kada su samo rijetki o tome razmišljali, naveo je.

Kada je u pitanju BiH, Fetić kaže da je još uvijek na niskom stepenu razvoja nauke da bi se mogli pohvaliti revolucionarnim otkrićima.

– Nauka u Bosni i Hercegovini postoji u tragovima, a ne kao dio dobro razvijenog sistema vrijednosti, i to prije svega zahvaljujući radom entuzijasta koji se ne predaju unatoč svim preprekama, smatra on.

Fetić se osvrnuo i na popularnu seriju “Teorija velikog praska”, koja je prema mnogima značajno doprinijela popularizaciji fizike kao nauke među širim masama, posebno među mlađom publikom.

– Mislim da je to i bio cilj serije, da široj populaciji predstavili bavljenje nauke kao nešto pozitivno. U kojoj mjeri je to postignuto, teško je reći, kazao je.

Činjenica jeste, dodao je, da je bavljenje naukom izazovan posao, da nije rutinski, i da nije baš za svakoga.

– Zbog toga u razvijenim država nedostaje veliki broj naučnika pa moraju uvoziti studente iz drugih država. Nažalost, naši najbolji studenti odlaze iz domovine jer se u tim državama nude daleko bolji uslovi rada, zaključio je Fetić.