Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
08.04.2016.

Sajam visokog obrazovanja u Tuzli: Agronomi, farmaceuti i informatičari mogu BiH povući naprijed

S ciljem ukazivanja na mogućnosti i potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, ali i izvan njenih granica, u Tuzli je jučer otvoren prvi Sajam visokog obrazovanja.

U okviru ove dvodnevne manifestacije mladi, posebno budući studenti, kroz prezentacije 25 visokoškolskih ustanova iz naše zemlje, Srbije, Hrvatske i Slovenije imaju priliku upoznati se sa deficitarnim zanimanjima, a koja budućim stručnjacima pružaju itekako veliku perspektivu na tržištu rada u BiH, ali i brojnim drugim zemljama Europske unije (EU).

Učesnici su stava da sajam, prvi ovakve vrste u BiH, predstavlja jedinstvenu priliku i za upoznavanje programa koje nude visokoškolske ustanove, a koje, uslovno rečeno, jedne drugima predstavljaju zdravu konkurenciju.

Ovakvim skupom, ističu, može se postići usavršavanje programa koji će u konačnici dovesti do poboljšanja stanja u oblasti zaposlenosti mladih stručnjaka, a da pri tome ne napuštaju BiH.

Kako se moglo čuti za vrijeme otvaranja sajma, mladim osobama u BiH najvažnije je predstaviti zanimanja koja će ih lako dovesti do zaposlenja.

Tržište vapi za informatičarima

Priliku za lako zaposlenje u BiH, ali i zemljama EU posebno nudi informaciono-komunikacijski (IT) sektor.

Programe koji pružaju sticanje znanja za ovu oblast, između ostalih, nudi i Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA.

– BiH je kao i bilo koja druga tačka zemaljske kugle jako pogodna za IT sektor. To je specifično zanimanje koje mladim ljudima pruža priliku da ostanu u BiH, rade za strane kompanije i zarađuju ogromne količine novca, kaže za Klix.ba predavačica u ovoj školi Tea Mišić.

Dodaje da eMPIRICA nudi bh. i slovenačke diplome koje su prepoznate na tržištma rada u BiH, ali zemljama EU.

– Trište jako puno vapi za informatičarima. EU trenutno nedostaje 900.000 IT stručnjaka. Njemačka ima otvorene konkurse za 43.000 IT pozicija, a kada je u pitanju BiH, ovi stručnjaci su prepoznati svuda oko nas. Nama je drago da mladi konačno prepznaju da se prilikom odabira studija ne trebaju voditi samo srcem, nego analizom, sviješću i onim šta će poslije raditi i kako će se zaposliti, ističe Mišić.

Među 25 štandova nalazi se i onaj Farmaceutskog fakulteta iz Novog Sada. Osoblje ove visokoškolske ustanove unazad nekoliko godina svoje znanje prenosi i na veliki broj studenata iz Tuzle, ali i ostalih gradova u BiH.

– Farmacija je u Srbiji i BiH dosta deficitarno zanimanje tako da je interesovanje zaista veliko. U našem slučaju je dosta veliko interesovanje i za program medicinskih sestara, s obzirom da je program ujednačen i sa EU, pa se shodno tome dobija i odgovarajuća diploma. Godišnje se na ovom fakultetu upiše oko 80 studenata iz oblasti farmacije i oko 70 iz oblasti medicinskih sestara, kaže profesor sa ovog fakulteta Srđan Stojanović.

Agronomija kao budućnost za TK

Tehnološki fakultet u Tuzli trenutno raspolaže sa četiri studijska odsjeka, a riječ je o hemijskom inžinjerstvu i tehnologiji, inžinjerstvu zaštite okoline, prehrambenoj tehnologiji te agronomiji, a koja pri ovoj visokoškolskoj ustanovi djeluje već tri godine.

Prva generacija diplomanata ovog studijskog odsjeka svoje diplome će steći u 2016. godini.

Prema riječima dekanese Tehnološkog fakulteta u Tuzli Amre Odobašić, buduću inžinjeri agronomije razloga za zabrinutost kada je u pitanju posao ne trebaju imati.

U prilog tome, ističe ona, ide i činjenica da Tuzlanski kanton po geografskom položaju spada u područje koje obiluje nizom pogodnosti za razvoj poljoprivrede.

– Interesovanje za ovaj odsjek je izuzetno veliko, a mi smo u protekle tri godine mjesta popunjavali već u prvim upisnim rokovima. To je bilo i za očekivati jer smo mi nakon Sarajeva, prvi koji smo razvili ovaj odsjek u BiH, kaže Odobašić.

Dodaje i da studijski programi koji se izučavaju u ovoj visokoškolskoj ustanovi su upravo oni koji BiH na polju privrede mogu povući naprijed.

– Mislim da smo po studijskim programima vrlo atraktivni. Uskladili smo ih sa okruženjem i moram reći da naši studenti sa nostrifikacijom diploma nemaju nikakvih problema, praktično se priznaju bez ijednog predmeta razlike, naglašava Odobašić.

A da bez razvoja kulturne scene nema ni razvoja ekonomije stava je dekan na Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) u Tuzli Damir Altumbabić, koji je dan proveo sa budućim studentima, odgovarajući na brojna njihova pitanja.

– Ne možete govoriti o turističkom gradu u kojem je kulturna scena mrtva ili na izdahu. Moramo da razvijamo Tuzlanski kanton, a to možemo postići i razvijanjem kulture. Razvijanjem kulture pomoći ćemo razvijanju ekonomije, smatra Altumbabić i dodaje da je ADU u Tuzli već prepznata, kako u BiH tako i van njenih granica.

Vođenje potrebama tržišta rada

S druge strane, mlade osobe kako iz Tuzlanskog kantona, tako i iz svih ostalih dijelova BiH, sve više se okreću ka tome da upišu fakultete koji nude usmjerenja koja mogu odgovoriti potrebama tržišta rada.

Jedna od takvih je i učenica četvrtog razreda Mješovite srednje škole u Banovićima Vanja Horvat. Kako je kazala novinarima, pri odabiru fakulteta za upisati vodi se upravo potrebama tržišta rada u našoj zemlji, a ne svojim željama.

– Voljela bih studirati neke od društvenih nauka, ali znam da od toga ovdje nema ništa. Zbog toga sam se opredijelila za biologiju i hemiju. Kada je u pitanju odlazak ili ostanak u BiH, trudit ću se da pronađem način da ostanem u ovoj državi, ali ako dođe do toga da moram otići i tražiti posao izvan granica naše zemlje dobro bih razmislila šta i kako dalje, ističe Horvat.

(Klix.ba)

Instalirajte našu Android aplikaciju i brzo i jednostavno pratite nove konkurse za stipendije i poslove. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter i Instagram. Sve informacijte čitajte i na našem Viber chatu.

Imate pitanje u vezi studija? Prijavite se i diskutujte sa više od 22.700 registrovanih članova. Člansto na portalu donosi vam i mogućnost besplatnog korištenja naše Skriptarnice.