Foto: KLIX
Foto: KLIX
12.12.2016.

Ministrica Zilha Ademaj: Studenti u KS se bespotrebno bune, niko neće ostati bez zdravstvene zaštite

Do kraja naredne godine bi trebalo da bude realizirana najznačajnija reorganizacija zdravstvenog sektora u Kantonu Sarajevo nakon rata.

Potvrdila je ovo za Klix.ba ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj. Ministrica u intervjuu za Klix portal govori o toku najavljene reforme, ukidanju određenih klinika, stanju na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ali i ponovnom uspostavljanju pripravničkog staža u KS.

Planom restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u KS u oktobru ove godine je najavljena velika reforma u zdravstvenom sektoru koji kao primarni cilj ima značajne finansijske uštede i stavljanje prava pacijenata na prvo mjesto.

Reforma zdravstva je najavljena krajem oktobra ove godine. U kojoj se trenutno fazi nalazi i koje su to olakšice koje pacijenti mogu očekivati?

Reforma je proces i nemoguće ju je provesti u kratkom vremenskom periodu. Ona prvenstveno obuhvata reorganizaciju zdravstvenih ustanova, što znači usklađivanje sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i najveći reformski kurs koji ima cilj stabilizirati zdravstvo i napraviti znatne finansijske uštede u KS. Predano smo radili više od pola godine i ustanovili da se kapaciteti koriste neracionalno, da je neadekvatno finansiranje postojećih zdravstvenih ustanova od kojih smo već dobili određene primjedbe. Riječ je o ustanovama za koje se predlaže ukidanje samostalnog pravnog subjekta i pridruživanje njihove djelatnosti nekoj od postojećih ustanova. Imamo veliki cilj koji zahtijeva mnogo nerava, vremena i snage za provođenje. Kako god bude, zavisit će od Skupštine KS kojoj će biti proslijeđen materijal na odlučivanje. Ako se prihvati plan u ovakvoj formi, reformu počinjemo od januara 2017. godine i bit će to postepeni proces jer se prije toga mora donijeti niz akata i napraviti akcioni plan. Neovisno o tome da li će se usvojiti plan reorganizacije, mi idemo u reformu finansiranja koja je do sada funkcionirala na bazi paušalnog iznosa sredstava koja su se na početku svake godine izdvajala za određenu zdravstvenu instituciju i trošila su se mjesečnim tranšama. Sada planiramo konkretno izdvajati sredstva za programe i projekte institucija. Cilj je da sredstva prate usluge, odnosno pacijenta. Ukoliko ne bude nikakvih prepreka, proces bi naredne godine mogao biti okončan. Pacijenti bi trebalo da dobiju bržu i bolju zdravstvenu uslugu, zdravstveni kadar treba biti zadovoljniji svojom platom i uvjetima rada. Produžit ćemo radno vrijeme u timovima porodične medicine i do kraja godine ćemo svim osiguranim osobama izdati elektronske kartice.

Šta je ministarstvo odlučilo kada je riječ o Studentskoj poliklinici s obzirom na to da su se studenti, posebno oni koji dolaze iz drugih kantona, žalili kako će im biti uskraćena prava?

U vezi sa Studentskom poliklinikom se nepotrebno digla prašina. Studenti imaju najmanje razloga da se bune. Studentska poliklinika nije imala za sve studente kartone, tačnije više od polovine ih je imalo kartone u zdravstvenim ustanovama u timova porodične medicine. Klinika radi pet dana u sedmici, tako da bi studenti tokom vikenda opet morali negdje drugo ići na liječenje. Današnji zakon uopće ne poznaje organizacioni oblik zdravstvene ustanove Studentska poliklinika koja tretira samo jednu populaciju. Ne vidim razlog zašto se studenti bune jer se veoma rijetko razbolijevaju, zdravi su, a neko ih je uvjerio da spadaju u nemoćne skupine građana – što definitivno nisu. Studentima neće biti ništa uskraćeno, imat će pravo prijave u timove porodične medicine prema mjestu boravka ili gdje žele, a studenti koji nisu iz KS će se moći prijaviti u najmanje dvije ambulante koje će biti u blizini studentskih domova u Nedžarićima i na Bjelavama. Imamo ostvaren međukantonalni sporazum koji posebno tretira studente i u skladu s tim ćemo napraviti bilateralne sporazume sa svakim kantonalnim zavodom da taj postupak ostvarivanja njihovog zdravstvenog osiguranja pojednostavimo, da student nema dodira s administracijom te da to rješavaju zavodi.

Šta će biti sa svim zgradama zdravstvenih institucija koje će se ugasiti, a koje su namjenski napravljene za djelatnost kojom se trenutno bave?

Studentska poliklinika, iako je namjenski napravljena, vjerovatno će nastaviti djelovati u jednoj oblasti, dok se sve ne posloži. Ako se vremenom ustanovi da je prostor suvišan ili nepotreban, može biti u funkciji nekih drugih namjena. Svi objekti i oprema su u vlasništvu KS i o tome treba odlučivati Skupština KS. Također, ne vidim nikakvu potrebu da u Studentskoj poliklinici postoji stomatološka služba, kad imamo dovoljan broj stomatologa u Domovima zdravlja.

Kako ste zadovoljni stanjem na KCUS-u?

KCUS je dosta dobro opremljen, ali se često zna desiti da je oprema u kvaru, a da je serviseri ne žele popraviti. Kada je riječ o lijekovima postoje dva problema. Prvi je da lijekova koji su na bolničkoj listi i obavezni za kliničku apoteku nema u bolnici, tu dijelom utječu javne nabavke, tenderi i tužbe, a postoje lijekovi koji su na esencijalnoj listi i koji se izdaju na recept. Bolnica ne treba nabavljati lijek koji pacijent koristi kao svoju trajnu terapiju, jer ga već dobijaju putem liste, odnosno recepta. Mislim da se treba uspostaviti kontrola nad potrošnjom lijekova. Pacijent nikako ne treba biti uskraćen za lijek, ali se isto tako ne trebaju duplirati putem liste i bolničke nabavke. Nažalost, velike količine lijekova završe u kontejnerima koji su plaćeni putem Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, jer pacijenti nekada znaju uzimati lijekove koji im i ne trebaju, dugo ih čuvaju, rok istekne i na kraju ih bace.

Govorilo se kako KCUS nema reagense za određene laboratorijske pretrage te da trenutno nije moguće uraditi double i triple test. Zašto je ovo skoro pa vječni problem ove zdravstvene institucije?

Kada je riječ o opremi na KCUS-u, često se desi da je neki aparat u kvaru i da ga serviseri ne žele popraviti jer imaju dugovanja iz prethodnih godina, ali se na KCUS-u nadaju da će to stanje ubrzo sanirati, jer je postignut dogovor da će sukcesivno isplaćivati dugovanja. Kada je riječ o reagensima, također ističem dva problema. Na tender koji je bio raspisan za nabavku reagenasa bila je uložena žalba i još uvijek traje žalbeni postupak, a drugi problem je što su prije dvije godine za laboratorij nabavljeni aparati koji isključivo mogu koristiti reagense od tog istog proizvođača koji su dvostruko skuplji od ostalih i ja želim vjerovati da je tako, kao i to da će se taj problem brzo riješiti.

Da li ste zadovoljni saradnjom i odnosom menadžmenta Opće bolnice prim. dr. Abdulah Nakaš i KCUS-a i koji su razlozi za određene nesuglasice između njih?

Ministarstvo zdravstva KS ima dosta dobru saradnju s obje zdravstvene institucije te i dalje želimo raditi na poboljšanju, jer samo tako možemo napraviti pozitivan rezultat. Odnosi između Opće bolnice i KCUS-a nisu lične prirode, a u posljednje vrijeme su loši jer su rezultat neregulirane podjele sekundarne bolničke zdravstvene zaštite. KCUS pruža isključivo tercijarnu zdravstvenu zaštitu za područje KS i dio sekundarne zaštite, ali nikada nije precizirano koliki dio, a dio iste pruža Opća bolnica. Vrlo često se dogodi situacija da se ne zna “čiji je pacijent” i to moramo izregulirati. Problem je također nastao i urgentnim zbrinjavanjem kada je uvedeno da Opća bolnica preuzme urgentno zbrinjavanje dva dana u sedmici, ali mislim da se to sada stabiliziralo. Još se treba regulirati da primarna zdravstvena zaštita, odnosno porodična medicina, preuzme više brige o pacijentima i da Hitna pomoć pacijentima koji njoj dođu pruži malo više pažnje, a ne da ih samo prosljeđuje na viši nivo. Ne želim vjerovati da su problemi kojih ima trenutno između ove dvije institucije rezultat ličnih animoziteta ljudi koji rukovode zdravstvenim ustanovama.

Kako komentirate učestalost odlaska ljekara s KCUS-a i šta navodite kao eventualne razloge?

Nemam tačan podatak koliko je ljekara otišlo s KCUS-a, ali ih nekoliko znam lično. Postoji nekoliko razloga, a glavni je da ljudi idu gdje im je bolje. Vrata evropskog i svjetskog zdravstvenog sitema našim ljudima su širom otvorena, ponuđena im je veća plata i oni su otišli. Svako u svijetu više voli uzeti gotovog, svršenog ljekara specijalistu, nego ulagati u njega i školovati ga. Neki ljekari su otišli jer su u dosadašnjem periodu koristili određene benefite i imali su privilegije i plate koje su im uspostavom novog sistema i menadžmenta uskraćene. Neki su otišli jer su istovremeno radili u privatnim ordinacijama ili poliklinikama i do sada je to fleksibilno radno vrijeme bilo tolerirano. Novi menadžment to nije dozvoljavao i svi se moraju pridržavati svog radnog vremena u bolnici, gdje su primarno zaposleni. Ipak mislim da to nije toliko veliki broj koliki je prikazan u javnosti i ne vjerujem da ugrožava proces rada u zdravstvenim ustanovama.

da se i tu vodio jedan nepotreban spor i tražili su da se i ministarstvo uključi u rješavanje tog problema, a ja nisam vidjela potrebu za tim. Ljekarska komora KS je strukovno udruženje koje čine ljekari koji imaju svoje organe upravljanja, imaju sud, skupštinu, komisije… i mislim da se putem tih organa moraju rješavati sva pitanja. Ljekari KCUS-a su tvrdili da su uplaćivali članarine i da nisu znali gdje ide novac, dok je Ljekarska komora KS tvrdila da su sva sredstva od članarine trošili transparentno i da je zakonska obaveza plaćanje. Navodili su da će im oduzeti dozvolu za rad ukoliko ne budu plaćali, što je apsurd. Niko ne može ljekaru koji se školovao 15 godina ukinuti dozovolu za rad.

Pripravnički staž je u augustu ove godine ukinut. Da li je ponovo uspostavljen i o kojem sistemu stažiranja je riječ?

Pripravnički staž je do sada bio totalno nereguliran i djeca su sama nakon završetka školovanja hodala i tražila da ih neko primi i dodijeli im program stažiranja. Mislim da tim programom djeci nije pruženo znanje. Imala sam informacije da se određeni učenici samo jednom pojave na početku stažiranja i na kraju kada im treba potpis da su obavili pripravnički staž. Tako je taj kadar bio needuciran i nije osposobljen za rad. Drugi problem je bilo finansiranje, gdje se svaki mjesec trebalo uplaćivati 30 KM za njihovo osiguranje zbog nesreće ili druge bolesti tokom stažiranja. Zdravstvene ustanove nisu imale novca, neke su tražile da to finansiraju učenici i stanje je postalo poprilično haotično. Odlučili smo da to preuzme ministarstvo u svoju nadleženost i već dva mjeseca to uspješno radimo. Djeca dokumente i zahtjev predaju u ministarstvo i mi izdajemo rješenja. Nakon toga napravimo spisak svih prijavljenih i rasporedimo ih u kojoj zdravstvenoj ustanovi će obavljati pripravnički staž. Sredstva izdvajaju djeca, osim onih koji spadaju u socijalno ugrožene kategorije.

Kako komentirate to da su zastupnici Skupšine KS tražili korekciju cijena na određenim zdravstvenim fakultetima?

Nisam sigurna da li su cijene adekvatne jer se razlikuju od fakulteta do fakulteta. Istina je da Medicinski i Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu (UNSA) imaju potrebu za većim sredstvima i materijalom za studiranje i školovanje, ali ipak mislim da su cijene nerealne. Mislim da se treba riješiti pitanje onih studenata kojima je ostao određeni broj predmeta koje su prenijeli u narednu godinu. Realno je da izdvaja onoliko novca koliko mu je ispita ostalo, a ne da plaća obnavljanje cijele godine. U toku je izrada novog zakona o obrazovanju i mislim da će se promijeniti nešto u finansiranju školovanja.

(Klix.ba)