Evo liste hobija koji nas čine pametnijima:
Sviranje muzičkih instrumenata
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Sviranje muzike doprinosi kreativnosti, analitičkim sposobnostima, pa i jeziku, matematici, sitnim motoričkim radnjama itd. Ono što sviranje muzičkih instrumenata daje jeste jačanje “corpus callosum” odnosno najveće spone između desne i lijeve hemisfere mozga. Ovakav unaprijeđen “corpus callosum” pomaže kod izvršnih vještina, pamćenja, rješavanja problema…
Čitanje bilo koje literature
Korist čitanja je velika bilo da uživate u “Igri prijestola”, “Hariju Poteru”, ili posljednjem izdanju nekog ozbiljnijeg nedjeljnika. Čitanje smanjuje stres, što čini da se osjećate bolje, i povećava tri tipa inteligencije – iskristalisanu (sposobnost da primjenite stečeno znanje i iskustvo), fluidnu (znanje u teoriji – riješavanje problema, korišćenje logike u novim situacijama) i emocionalnu.
Čitanje pomaže u rješavanju problema, sklapanju kockica znanja u cjelinu kako bi bolje upravljali svakodnevnim životom, razumijevanje procesa, ali i tumačenju i odgovaranju na emocije drugih ljudi.
Svakodnevno vježbanje
Trik nije u povremenom vježbanju već u svakodnevnom i konstantnom vježbanju. Ovakvo vježbanje napaja ćelije proteinom (BDNF) koji poboljšava pamćenje, učenje, fokus, koncentraciju i razumijevanje.
Neki naučnici idu dotle da smatraju da dugo sjedenje može da ima suprotan efekat – usporava naš mozak i otežava njegov rad.
Učenje novog jezika
Zaboravite na slagalice da biste poboljšali pamćenje već umjesto toga učite novi jezik. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji znaju dobro dva jezika bolji u rješavanju slagalica od onih koji znaju samo jedan. Učenje novog jezika pomaže vještinama kao što su planiranje i rješavanje problema.
Testirajte svoje znanje
Mnogi pametni studenti “bubaju” pred ispit i tako akumuliraju mnogo znanja za kratko vrijeme, a da još brže sve to zaborave. Pamćenje stečenog znanja najuspješnije je kad se te informacije ponavljaju ili dovode u veze sa ranijim iskustvom.
Razlog zbog kog nas učenje jezika čini pametnijima jeste što zahtjeva stalno i mnogo pamćenja. Iako mnogo naučimo za kratko vrijeme, nama je to znanje stalno potrebno – gramatiku i riječi ponavljamo kroz vježbu bezbroj puta.
Ovakvo znanje primijenite u svakodnevnom životu – prođite kroz bilješke koje ste pisali o knjigama, ili koje se tiču posla, vodite dnevnik o zapažanjima. Ovakav “kumulativan” način učenja doprinjeće programu unaprijeđenja samog sebe.
“Bildujte” mozak
Sudoku, slagalice, video igre, karte, kvizovi, ukrštene riječi i slične aktivnosti omogućuju bolji rad mozga. Sve ove “igrice” uspostavljaju i jačaju sinapse, a mozak ima sposobnost da se mijenja i reorganizuje. Kada se promijeni put razmišljanja, stvaraju se novi vidici i gledišta, i razumiju posljedice i efekti ponašanja i emocija.
Dakle, ideja je da mozak može stalno da se razvija, a mi sami možemo tome da doprinesemo. Različite aktivnosti stimulišu različite dijelove mozga, tako da svako od nas može da ojača u nekim oblastima i pobijedi slabosti.
(eKapija)