Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
17.09.2016.

Dobre strane “anksioznosti niskog intenziteta”

Ukoliko nije riječ o ozbiljnim anksioznim poremećajima koji ometaju svakodnevni život i zahtjevaju stručan tretman, anksioznost ima i svojih dobrih strana.


Ali, ovdje govorimo o anksioznosti “niskog intenziteta”, znate, onoj vrsti kad se, dok čitate listu “27 tvitova o anksioznosti” (ili neku sličnu) prepoznate u svakom, ali ipak uspijete da se nasmijete tome.

Donosimo vam tri dobra razloga da prihvatite i tu stranu vaše ličnosti:

Anksiozni ljudi su odlični u rješavanju problema. Obično prolaženje kroz listu svega što bi moglo da pođe naopako na sutrašnjem razgovoru za posao/ispitu/… ne donosi ništa dobro, samo vam se dlanovi znoje i srce kuca malo brže. Pa iako vjerovatno i vama samima ide na živce što uvijek razmatrate najgori mogući razvoj događaja, to zapravo i nije toliko loše. Nedavna studija pokazala je da se, na primjer, studenti koji se više brinu zbog rezultata ispita više i raduju kad ga polože, ali bolje podnose neuspjeh i konstruktivnije pristupaju problemu ukoliko ne polože ispit od onih koji su u startu ravnodušni.

Za to je zaslužan mentalni sklop koji su naučnici okarakterisali kao “odbrambeni pesimizam” ili “proaktivno prevladavanje problema” i to je zapravo pozitivna stvar. Proaktivno nošenje sa situacijom omogućava osobama koje pate od umjerene anksioznosti da imaju unaprijed promišljen plan djelovanja ukoliko situacija počne nepovoljno da se razvija.

Zbog toga, ukoliko “crni scenario” počne da se obistinjuje oni samo treba da počnu da primjenjuju unaprijed smišljen plan, umjesto da se osjećaju slomljeno jer ih je snašla nezgoda koju nisu očekivali.

Anksiozni ljudi su pametni. Ako je neznanje “blaženo”, onda znanje podrazumijeva “patnju”. Istraživanje sprovedeno na američkim univerzitetima pokazalo je da studenti koji su skloni zabrinutosti i koji osjećaju povišen nivo stresa takođe imaju i bolje rezultate na testovima inteligencije.

– Moguće je da su pojedinci koji su inteligentniji sposobni da razmotre prošle i buduće događaje veoma detaljno, što samo po sebi prirodno dovodi i do intenzivnijeg osjećaja zabrinutosti, navodi se u studiji.

Ali, ovo radi i u “kontrasmjeru”: ljudi koji su skloni anksioznosti uglavnom više vremena posvećuju učenju jer je to jedan od načina da situaciju drže pod kontrolom, što na kraju dovodi i do boljih akademskih rezultata.

Anksiozni ljudi bolje se snalaze u opasnim situacijama. Jer, “anksiozni mozak” ponaša se kao “tjelohranitelj”. Osoba koja je sklona anksioznosti biće opreznija, jer je njen mozak “naštelovan” tako da bolje registruje prijeteće negativne emocije na licima drugih ljudi. Kod njih se te emocije obrađuju u dijelu mozga koji je zadužen za akciju, dok je se kod osoba koje su opuštenije te iste informacije, odnosno emocije, obrađuju u dijelu mozga zaduženom za prepoznavanje, pokazalo je nedavno istraživanje. To znači da u trenucima krize, anksiozni ljudi reaguju brže i spremnije jer je njihov mozak već pripremio “odgovor” na potencijalnu opasnost.

(Tuzlanski.ba)

Želiš čitati nove studentske izreke i motivacije, zabaviti se i naučiti nešto novo? Prati STUDOMAT na Instagramu.

AUTOR: STUDOMAT.ba

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.