Foto: Al Jazeera Balkans
Foto: Al Jazeera Balkans
22.08.2015.

Astronaut bh. korijena: Idem na Mars i ponijet ću rekete za badminton

Jedan od 100 kandidata koji su ušli u program Mars One za Al Jazeeru Balkans govori o pripremama za odlazak na Mars.


Piše: Snježana Mulić-Softić, Al Jazeera Balkans

Robert P. Schroder, 27-godišnjak njemačko-bosanskohercegovačkih korijena, izabran je za jednog od ukupno stotinu kandidata za odlazak na Mars. I to u jednom pravcu!

Iako njegova majka, porijeklom Livnjanka, teško prihvata sinovljevu odluku da ode na jednosmjerno putovanje na Crvenu planetu, a budući da još ne postoji način povratka na Zemlju, Robert ne odustaje.

Izabran između više od 200 hiljada prijavljenih kandidata, ovaj zaljubljenik u elektroniku i fiziku za Al Jazeeru govori o projektu Mars One holandske neprofitne organizacije koju je osnovao poduzetnik Bas Landsorp, a koja na Marsu planira napraviti prvu ljudsku koloniju.

Gospodine Schroder, otkud interes za astronomiju i projekat Mars One?

– Kao dijete sam sanjao da postanem astronaut i da se bavim naukom na pravi način, što mi je ustvari popločalo put do ovog što sada radim. Uvjeti koji se traže da bi neko mogao postati astronaut činili su ovaj moj san tako dalekim i nedokučivim, sve dok me početkom 2013. godine program Mars One nije zagolicao da se ozbiljno zainteresiram za njega, tako da sam odlučio da im pošaljem moju aplikaciju. I, evo, sada sam jedan od još 99 kandidata – astronauta za program Mars One.

Koliko je bila stroga selekcija prilikom odabira kandidata za odlazak na Mars?

– Proces odabira kandidata još nije završen, ovo do sada bilo je tek zagrijavanje. U septembru iduće godine tek će se pojaviti brojni izazovi koje će trebati savladati. Tako će trebati savladati izazove u grupama koji će trajati pet dana, zatim slijedi eksperiment od devet dana duge izolacije u posebnim komorama, a nakon toga četvorosatni intervju, kojim će se utvrđivati podobnost kandidata za naseljavanje i boravak na Marsu. Ako uspješno položim sve te teške ispite, tek onda će mi ponuditi ugovor o stalnom angažmanu. Tada ću moći početi dugu obuku, zajedno sa 23 druga kandidata, koja će trajati deset godina, nakon koje bih postao astronaut i kandidat za stanovnika Marsa.

Kako ste se pripremali za taj prvi test?

– Dobro sam se informirao, educirao, temeljito pročitao kompletnu elektronsku stranicu projekta Mars One i, nakon što sam dobro razmislio, aplicirao sam za tu jednosmjernu misiju u aprilu 2013. Tada je Mars One zatvorio konkurs i svi kandidati koji su aplicirali bili su podvrgnuti temeljitim medicinskim pregledima. Sve nas je intervjuirao dr. Norbert Kraft, glavni medicinski stručnjak i šef komisije za odabir kandidata. Za mene razgovor sa dr. Kraftom, i to na stranom jeziku, nije bio jednostavan zadatak, jer sam sva moja osjećanja morao izraziti na engleskom.

Koje psiho-fizičke sposobnosti mora posjedovati jedna osoba da bi postala kandidat za odlazak na Mars?

– Ovo je pitanje koje zaista traži specijalistički odgovor. Ali, ključne osobine kandidata su: otpornost i izdržljivost, prilagodljivost, snažna znatiželja (kuriozitet), povjerenje, kreativnost i snalažljivost.

Koji su to treninzi koje ćete morati proći prije odlaska u misiju?

– Kroz našu obuku pokušat ćemo se prilagoditi uvjetima života na Marsu, kao što su usamljenost (kontakti sa samo troje ljudi), izazovi preživljavanja, održavanje tehničke opreme, kultiviranje i uzgoj vlastite hrane – da vidimo da li bismo mogli izdržati te uvjete života ili ne.

Vaša majka nije nimalo sretna idejom odlaska na Mars, budući da odozgo, bar za sada, povratka nema.

– Moja porodica, naravno, ne želi da putujem na Mars u jednom pravcu. Oni me vole i žele da me mogu vidjeti kad god požele, i to oči u oči. To za njih uopće nije jednostavno i lako. Ali oni također znaju da sam ja ozbiljan u ovoj svojoj nakani. Moji prijatelji imaju razna mišljenja o tom pitanju, ali su svi istovremeno jako zainteresirani za svaku vijest u vezi s misijom.

Postoji li mogućnost da ostanete bez kontakta sa Zemljom, porodicom, prijateljima?

– Ne bismo izgubili kontakt ako odem – uvijek bismo bili u vezi sa Zemljom, putem kamera, nešto slično kao putem skypea, samo uz kašnjenje od tri do 22 minute u jednom smjeru. Imat ću, također, priliku da se s njima oprostim u fizičkom smislu i da im kažem – zbogom.

Kako se osjećate pri pomisli da napuštate Zemlju i odlazite zavijek i to u nepoznato?

– Kao što je i slučaj sa svim astronautima, siguran sam da će mi život na Zemlji nedostajati i sve različitosti koje postoje na našoj planeti. Ali to će nas sve inspirirati, poticati da na Marsu izgradimo uvjete za novo naseljavanje ljudi, jer mi kanimo gore raditi – pripremati uvjete za nove doseljenike i posjetioce.

Običnim ljudima teško je shvatiti takav jedan poduhvat, počevši od pitanja vezanih za elementarni opstanak, kao što je snalaženje za hranu, vodu, zrak…, ali i pitanja usamljenosti, bespomoćnosti…

– Nije to za svakoga, moramo biti kadri izdržati veliki pritisak, izolaciju, moramo biti u mogućnosti savladati niz tehničkih prepreka, u čemu veliku ulogu igra ljudski faktor.

Kako ćete se izboriti sa visokom radijacijom na Crvenoj planeti?

– Što se tiče radijacije, to planiramo prebroditi time što ćemo svoje boravište na Marsu prekriti tlom koje ima radijaciju približnu onoj kojoj smo izloženi na Zemlji.

Imate li podatke o tome koliko košta ova misija u cjelosti, te po jednom kandidatu, od same pripreme pa do realizacije?

– Prva ljudska misija odlaska na Mars je procijenjena na blizu šest milijardi dolara, a druga na četiri milijarde. Kada to podijelimo na 24 kandidata koji će biti obučavani za tu misiju, onda je to skoro 250 miliona dolara po jednom kandidatu. A u drugoj misiji bi troškovi bili 167 miliona po kandidatu.

Laboratorija za ispitivanje mogućnosti života na Marsu (Science Laboratory Curiosity) košta 2,5 milijardi dolara. Ljudi na Marsu mogu ostvariti puno bolje rezultate nego roboti. Ono što bi jedan robot (Rover) na Marsu uradio za jedan dan, čovjek bi mogao uraditi za jednu minutu.

Kada se očekuje slanje prve misije i koliko ljudi će tada biti lansirano na Mars?

– Prva ljudska misija na Mars krenut će 2026, a slijetanje na Mars bit će 2027. godine. Svaka posada sastojat će se od dva muškarca i dvije žene. Druga posada će ići 2028. godine, treća 2030. i tako u tom rasponu dalje. Odluku o odlasku donijet ćemo prije lansiranja rakete, tako da će na čekanju biti druge posade, da uskoče ako zatreba ili ukoliko se neki kandidat u zadnjem momentu predomisli.

Pretpostavljamo da ćete sa sobom na taj put bez povratka ponijeti i neke drage stvari sa Zemlje. Koje?

– Ponijet ću puno digitalnog materijala, nekoliko fotografija, rekete za badminton i puno moje omiljene hrane. Što se tiče badmintona, nisam baš siguran kako ću ga igrati – morat ću prvo napraviti igralište, a sigurno, zbog gravitacije, da ću morati promijeniti i pravila.

Možete li odustati od odlaska ako se u međuvremenu predomislite? Imate li, u tom smislu, neke obaveze prema projektu Mars One?

– Kandidati koji budu odabrani za izvršenje misije imat će pravo da se predomisle, pod uvjetom da to učine prije nego što raketa za Mars već bude lansirana. Uvijek možete vašu misiju otkazati. To je upravo razlog što će Mars One imati spremne rezervne posade. Nije nimalo poželjno na Mars poslati nekoga ko tamo ne želi ostati do kraja života. Također, sve vrijeme trajanja obuke kandidati imaju pravo da odustanu ili da im se da otkaz.

Koliko je sigurna ova misija, bar sa stanovišta boravka na Marsu?

– Prije lansiranja ljudi na Mars prethodit će osam misija u kojima neće učestvovati ljudi, ali će tehnika i mehanizmi za spuštanje biti identični. Te misije moraju uspjeti da bi došlo do realizacije naše misije. Sistemi za kontrolu okoliša i podrške životu astronauta, nazvani The Environmental Control and Life Support Systems (ECLSS), provjeravat će se na Marsu i, ako sve s tim bude uredu, onda će misija dobiti zeleno svjetlo za lansiranje prve misije čovjeka na tu planetu. Tako da će, naravno, biti sve sigurno, jer će sve prethodno biti višestruko ispitano i testirano, ovdje na Zemlji i na Marsu u narednih deset godina, tako da ćemo za to vrijeme biti odlično obučeni. Ta obuka će se sastojati u psiho-fizičkim pripremama, naučnom pripremanju, medicinskoj podobnosti, tehnikama preživljavanja, tehničkim obukama i sl.

Šta Vi osobno očekujete od ove misije?

– Moja očekivanja su da pripremimo teren kako bi sve više i više ljudi moglo odlaziti na Mars i da u tom programu zajedno sarađuju ljudi različitih rasa, kultura iz različitih država i naučnih institucija.

Da li ste jedini kandidat sa bh. korijenima koji je ušao u selekciju od 100 kandidata?

– To, zaista, ne znam. To biste morali provjeriti kod nadležnih koji rukovode programom Mars One. Ja još ne znam imena ni porijeklo drugih kandidata koji se pripremaju za ovu misiju.

(Al Jazeera Balkans)

AUTOR: STUDOMAT.ba

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.