dr. Dejan Milošević; foto: Midhat Poturović (RFE/RL)
dr. Dejan Milošević; foto: Midhat Poturović (RFE/RL)
22.06.2016.

Akademik Dejan Milošević: “Nauka je, kao i umjetnost, otvorena za nove ideje”

Dejan Milošević, akademik i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za fiziku jedan je od najpriznatijih fizičara na Balkanu.


Milošević je dobitnik je brojnih priznanja – među njima i Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva za doprinos u oblasti naučnih istraživanja, a nedavno se našao na listi najcitiranijih naučnika s područja BiH, koju je napravila španska istraživačka grupa Cybermetrics Lab.

U razgovoru za portal Klix.ba, profesor Milošević govori o najznačajnijim dostignućima i aktuelnim temama iz oblasti fizike, načinima na kojima BiH može dati svoj doprinos, osvrćući se i na stanje u državi, te načine na koje mlade ljude moguće zainteresirati za nauku. Intervju prenosimo u cjelosti i bez intervencija.

Na koji način BiH može dati svoj doprinos modernim poduhvatima u polju fizike?

– Novim idejama svojih naučnika BiH može dati doprinos modernim poduhvatima, ne samo na polju fizike, već i u svim drugim oblastima nauke. Nauka je kao i umjetnost otvorena za nove ideje, što je i osnova za dalji napredak čovječanstva. Naravno, zbog nedostatka materijalnih sredstava bh. doprinos nauci je uglavnom teorijski. Međutim, dobre ideje vode do saradnje sa naučnim institucijama iz cijelog svijeta koje su u mogućnosti realizovati te ideje u vidu novih eksperimentalnih otkrića.

Može li BiH vratiti svoju nekada značajnu ulogu u polju optike i kako?

– BiH je zaista imala značajnu ulogu u oblasti primijenjene optike, kroz razvoj visokosofisticiranih optičkih i optoelektronskih uređaja (kompanija “Zrak” i njen Centar za istraživanje i razvoj u kojem sam nekada radio kao vodeći istraživač). Da bi se vratila ta uloga BiH bi morala izdvojiti značajna sredstva, osnovati odgovarajući istraživački centar ili institut i iskoristiti spremnost još uvijek postojećih vrhunskih kadrova koji su našli svoja mjesta širom svijeta, a spremni su da pomognu svojoj matičnoj državi.

Živimo u vremenu velikih otkrića. Koje biste otkriće u posljednjih pet godina istakli kao najvažnije?

– Da, zaista živimo u vremenu velikih otkrića, posebno u oblasti fizike. Prije četiri godine je otkriven Higgsov bozon, tzv. Božija čestica. U februaru ove godine su otkriveni gravitacioni talasi koje je Einsteinova opšta teorija relativnosti predvidjela prije 100 godina. Ja smatram da su najznačajnija eksperimentalna otkrića koja se ne mogu objasniti postojećim teorijama. Razlog je jednostavan – upravo takva otkrića daju novi zamah nauci u vidu izazova naučnicima da ih objasne. Nedavni primjer: u decembru 2015. godine je u LHC-u (CERN) zapažena difotonska rezonanca, što je stimulisalo teoretičare da to otkriće pokušaju objasniti novim teorijama. To je i snažan motiv za mlade ljude da krenu putem nauke.

Jeste li zagovornik teorije struna kao pokušaja objedinjenja fizika velikog i malog?

– Teorija struna je jedna od teorija koja bi mogla postati tzv. “teorija svega”, teorija koja bi opisivala sve poznate osnovne sile i stanja materije na konačan matematički način. Takve teorije bi prije svega morale potvrditi sva dosadašnja otkrića i predvidjeti nova. Problem je što su energije potrebne za ta nova otkrića po teoriji struna tako velike da će proći još dosta vremena da se ona ostvare. To je i glavni razlog zašto neki ugledni naučnici osporavaju teoriju struna.

Ja lično više volim istraživati ono što se može ostvariti sada. Savremena fizika je tako razgranata da u svakoj podoblasti stalno dolazi do novih otkrića i mladi ljudi mogu ostvariti karijere i naći zadovoljstvo u otkriću novog i bez teorije struna i “teorije svega”.

Koliko domaći mediji “pokrivaju” otkrića iz oblasti fizike i šta se u vezi toga može poboljšati?

– Nisam zadovoljan domaćim medijskim pokrićem dostignuća u nauci uopšte. Mnogi mediji imaju rubrike tipa “Kultura, umjetnost, nauka”, ali u njima često nema ni “n” od nauke. Za početak bismo možda mogli učiti od zemalja u okruženju (isto je govorno područje, pa se mogu i preuzimati prilozi) koje više pažnje posvećuju nauci i redovno izvještavaju, kako o novim svjetskim dostignućima, tako i o rezultatima svojih naučnika. Potrebno je zapošljavati i stimulisati novinare koji će se specijalizovati za praćenje naučnih dostignuća i objavljivanje priloga o tome.

Koliko Vam znače brojna priznanja i činjenica da ste jedan od najcitiranijih naučnika s naših područja?

– Mogu reći da sam zadovoljan priznanjima koja sam primio od bh. društva za svoje rezultate – redovni sam profesor i akademik, te dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2011. godine. Također sam zadovoljan priznanjem mojih naučnih rezultata u svijetu, velikom citiranošću i eksperimentalnim potvrdama mojih teorijskih predviđanja.

Ono čime nisam zadovoljan je način vrednovanja rezultata naučnog rada u BiH. Da su stvari kako treba ne bi nam trebala španska istraživačka grupa Cybermetrics Lab, već bismo imali pristup bazi podataka Web of Science, koja je prihvaćena u svijetu kao osnovno mjerilo vrednovanja naučnoistraživačkog rada i mogli bismo napraviti mjerodavniju listu naučnika u BiH (u svijetu je uobičajeno da se kod izbora za profesore i akademike koristi Web of Science h-index).

Na koji način je mlade ljude moguće zainteresirati za nauku i općenito za ostanak u ovoj zemlji? Šta je po Vašem mišljenju razlog apatije i pasivnosti mladih?

– Mladi ljudi se mogu zainteresovati za nauku popularizacijom nauke u medijima i uopšte poboljšanjem statusa nauke i naučnika u bh. društvu. Naravno, neophodan je entuzijazam i uporan rad samih naučnika i profesora na popularizaciji nauke. Mogućnosti za to je puno, kroz razna bh. i međunarodna takmičenja mladih, pažljivo osmišljene seminare i škole, kao što je npr. seminar za nastavnike i profesore fizike “Poučavanje i učenje optike” koji je nedavno održan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Mladima bih poručio: nema razloga za apatiju, potrudite se i nađite područje u kojem će vam biti zadovoljstvo raditi i u kojem ćete moći najbolje doprinositi bh. društvu.

(Klix.ba)

AUTOR: STUDOMAT.ba

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.